NA DANAŠNJI DAN: Paljevina Rima, Francesco Petrarca, Caravaggio, Jane Austen, dogma o papinoj nepogrešivosti, Kamilo Horvatin, Nelson Mandela, Kozaračka ofenziva, NATO u Jadranu
Paljevina Rima: Neron? – 64.
Neron
Veliki antički grad Rim iznenada se našao u plamenu. Vatrena stihija trajala je šest dana i sedam noći i potpuno uništila devet od 14 gradskih četvrti.
Nikada nije potpuno razjašnjeno da li se katastrofa dogodila slučajno, ili je, kako tvrde stare kronike, požar podmetnuo rimski car Neron, koji je optužio kršćane da su podmetnuli požar i prognao ih iz Rima.
Opće nezadovoljstvo dovelo je do urote protiv cara, a kada je ona otkrivena, Neron je dao pogubiti mnoštvo urotnika. No, ubrzo Senat ga je proglasio neprijateljem rimskoga naroda i osudio na smrt, pa je car počinio samoubojstvo.
Francesco Petrarca, pjesnik – 1304.
Francesco Petrarca (Arezzo, 20. srpnja 1304. – Arquà Petrarca kraj Padove, 19. srpnja 1374.), talijanski pjesnik.
Francesco Petrarca
Francesco Petrarca je mladost proveo u Avignonu, raskošnom sjedištu papinskoga dvora. Tu se na Veliki petak, 6. travnja 1327. zagledao u Lauru de Sade, i ostao joj zauvijek odan, pa i nakon njezine smrti, iako mu ona nije uzvraćala ljubav. Njoj u slavu piše pjesme, od kojih je izabrani dio skupio potkraj života u zbirku skromna naslova Rasute rime. Zbirka sadrži 366 pjesama, među kojima su najbrojniji soneti.
U Petrarkinu Kanconijeru sintetizirana su nastojanja i tendencije dugogodišnje tradicije. Na njega će se, kao u savršeni uzor, ugledati nebrojeni nastavljači i epigoni. Za života je bio cijenjen i poznat po latinskim djelima, a najviše po epu Afrika. Taj mu je spjev, u kojem je opjevao Drugi punski rat, pribavio najveće književno priznanje onoga doba, lovorov vijenac, kojim je 1341. svečano okrunjen na rimskom Kapitolu.
Michelangelo Merisi da Caravaggio, talijanski slikar – 1610.
Dana 18. srpnja 1610. godine umro je talijanski slikar Michelangelo Merisi da Caravaggio, začetnik baroknog slikarstva i prvi pravi slikar ovog pravca. Krajem 16. i početkom 17. stoljeća u gradu Rimu nastajale su velike nove crkve i palače te se javila potreba za velikim slikama kako bi se one ispunile.
Michelangelo Merisi da Caravaggio,
Crkvena protureformacija je vapila za autentičnom religijskom umjetnošću kao otporom Protestantizmu, za što su se umjetne odrednice aktualnog pravca manirizma pokazale neodgovarajućima. Caravaggiova novina bio je radikalan naturalizam koji je kombinirao s pažljivim psihološkim zapažanjima i dramatičnim, skoro teatralnim pristupom kjaroskurom – uporabom svjetla i sjene.
Njegove su slike značajno utjecale na barokno slikarstvo. Caravaggio je bio slavan za života, no zaboravljen gotovo odmah nakon smrti. Njegova važnost ponovno je otkrivena u 20. stoljeću. Caravaggiov utjecaj može se, izravno ili neizravno, vidjeti i u djelima Rubensa, Jusepea de Riberaa, Berninija i Rembrandta.
Jane Austen, britanska književnica – 1817
Jane Austen, britanska književnica koja je je svoja književna djela izdavala anonimno zbog čega je, iako vrlo čitana, sama autorica bila isključena iz važnih literarnih krugova.
Jane Austen
Sva njezina djela ljubavni su romani, pisani pod utjecajem romantizma u engleskoj književnosti, no Jane nije bila tipični književni romantičar. Snažne emocije u njezinim romanima uglavnom donose opasnost, a mlada djevojka koja vježba suzdržanost prije će naći sreću od one koja bježi s izabranikom svoga srca.
Napisala je šest romana: Razum i osjećaji, Ponos i predrasuda, Mansfield Park, Emma, Opatija Northanger i Uvjeravanje.
Njezini likovi pripadaju uskomu krugu ladanjske gospode (rentijera, plemića koji žive od prihoda s imanja) ili njihovih potomaka i ogranaka obitelji, kadšto i vrlo osiromašenih. Ustajali život u takvu okružju prikazala je s mnogo duha i sugestivne snage. U srži je zapleta želja mladih djevojaka za udajom, a oko toga se razvija vrlo pomno vođena radnja. Iznenađenja i obrati imaju moralno i psihološko značenje, dok je vanjska dramatičnost gotovo prigušena. Jane Austen i u najnovije doba ima vjerno čitateljstvo zbog svoje izvanredne psihološke pronicavosti, profinjena humora, poluprikrivene ironije, mudrosti općenitih zapažanja, te klasično odmjerena i precizna načina izražavanja.
Proglašena dogma o papinoj nepogrešivosti o pitanju vjere i morala svih vjernika – 1870.
Papina nezabludivost je dogma u katoličkoj teologiji prema kojoj papa ne može zabluditi u pitanjima vjere i moralnog nauka kad naučava ex cathedra. To ne znači da on kao osoba ne bi mogao pogriješiti ili biti grešan, već se ta odluka odnosi isključivo na svečano izjavljivanje određenog nauka.
Dosad su se pape samo jedanput poslužili tom odlukom, kad je proglašena dogma o uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo, što je bio sadržaj vjere već u prvoj Crkvi o čemu svjedoče spisi iz 2. stoljeća (npr. Dormitio Mariae), kao i zajednička predaja Katoličke i svih Pravoslavnih crkava.
Kamilo Horvatin, hrvatski političar 1938.
Kamilo Horvatin
Kamilo Horvatin (Varaždin, 18. srpnja 1896. – SSSR, 1938.), hrvatski političar i publicist. Kamilo Horvatin rođen je u Varaždinu. Trgovačku školu polazio je u Zagrebu. Bio je sudionik atentata na kraljevskog komesara (povjerenika) Cuvaja. Jedan je od organizatora komunističke partije. Izabran je za gradskog zastupnika u Zagrebu. Bio je glavni urednik lista Borba, jedan od vođa lijeve nacionalno-demokratske frakcije u KPJ. Bio je predavač na prvoj političkoj školi KPJ u Zagrebu (1919–20), sekretar Pokrajinskog sekretarijata za Hrvatsku i Slavoniju, član CK KPJ i njegova Politbiroa te Predstavništva KPJ u Kominterni. Od 1929. godine bio je u emigraciji te je nestao u staljinističkim čistkama. Vojni kolegij Vrhovnog suda SSSR posmrtno ga je rehabilitirao 1963. godine. Lik je revolucionara iz Krležinih “Zastava”.
Nelson Mandela – 1918.
Nelson Rolihlahla Mandela (18. srpnja 1918. − 5. prosinca 2013.), bio je južnoafrički političar i predsjednik.
Nelson Mandela
Nakon očeve smrti odgojio ga je regent naroda Tembu. Studirao je pravo u Johannesburgu, gdje je do 1952. obavljao pravnu praksu. Godine 1949. postao je jedan od vođa Afričkoga nacionalnoga kongresa (ANC), 1961. prešao u ilegalnost i formirao Umkhonto we Sizwe (Koplje nacije), vojno krilo ANC-a. Pod optužbom za veleizdaju 1962. osuđen je na 5 godina zatvora, a 1964., zbog navodnog upravljanja ilegalnim domorodačkim pokretom, na doživotni zatvor, pa je robijao do veljače 1990. Postao je herojski simbol crnačkog otpora.
Na početku ožujka 1990. izabran je za potpredsjednika ANC-a, a u srpnju 1991. postao je njegov predsjednik. S južnoafričkim predsjednikom Frederikom Willemom de Klerkom djelovao je na okončanju aparthejda i mirnom prijelazu na nerasnu demokraciju. Zbog borbe za ljudska prava i nastojanja na mirnom suživotu različitih rasa dobio je s de Klerkom Nobelovu nagradu za mir (1993). Na prvim višerasnim izborima 1994. bio je izabran za predsjednika Južnoafričke Republike.
Uspostavio je Povjerenstvo za istinu i pomirenje, koje je ispitivalo povrjede ljudskih prava za režima aparthejda, kako bi se mogao uspostaviti stabilan temelj građanske pomirbe i liberalne demokracije. Poduzeo je niz inicijativa za poboljšanje životnih uvjeta crnačkoga pučanstva. U prosincu 1996. potpisao je novi demokratski ustav Južnoafričke Republike, a u lipnju 1999. odrekao se sljedećega predsjedničkoga mandata u korist svojega nasljednika Thaba Mbekija. Ujedinjeni narodi su 2009. datum njegova rođenja proglasili Međunarodnim danom Nelsona Mandele.
Kozaračka ofenziva – 1942.
Nakon više od mjesec dana borba, potisnule partizanske snage na planini Kozari, u sjeverozapadnoj Bosni. Spaljena su sela, a oko 50 000 ljudi odvedeno je u logore.
Ratni brodovi NATO-a uplovili u Jadransko more – 1992.
Nato u Jadranu
Dana 18. srpnja 1992. ratni brodovi NATO-a uplovili su u Jadransko more radi kontrole provođenja sankcija UN-a protiv SR Jugoslavije, u prvoj takvoj operaciji u Europi od Drugog svjetskog rata.Međunarodne sankcije SR Jugoslaviji je uvela međunarodna zajednica zbog učešća Srbije i Crne Gore u ratu u Hrvatskoj i BIH. Iako su srbijanske vlasti tvrdile da “Srbija nije u ratu”, predstavnici međunarodne zajednice su smatrali da to nije točno. Par mjeseci ranije, 15 svibnja 1992. godine, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda je u rezoluciji broj 752 zahtijevao da odmah prestanu svi oblici miješanja u BiH i Hrvatskoj, te jedinice JNA povuku, stave pod kontrolu republičke vlade ili raspuste i razoružaju.
….
izvori:
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr; Wikipedija https://hr.wikipedia.org
