NA DANAŠNJI DAN: Jelačić, Pariška Komuna, FIFA i Charles Lindbergh
Ban Josip Jelačić je ukinuo kmetstvo i sazvao prve izbore za Hrvatski sabor. Kao vojskovođa je pobijedio u nizu bitaka protiv ustanika u Habsburškoj Monarhiji za vrijeme Revolucije u Mađarskoj 1848.. Pripomogao je uspostavi Zagrebačke nadbiskupije, ujedinjenu grada Zagreba i otvaranju Hrvatskog kazališta, potičući stalno gospodarsku, znanstvenu i kulturnu djelatnost. U Hrvatskoj se slavi kao nacionalni junak. Spomenik mu se podiže i otkriva 16. prosinca 1866. godine na glavnom trgu u Zagrebu koje nosi njegovo ime i ostaje tamo osamdeset godina do rušenja u noći 25./26. srpnja 1947. godine, zatim se 43 godine čuva u zagrebačkoj Gliptoteci i ponovo vraća 16. listopada 1990. na njegov rođendan.
U Republici Hrvatskoj od 31. listopada 1993. godine u čast bana Josipa Jelačića novčanica od 20 kuna nosi njegov portret. Na 200. obljetnicu rođenja bana Josipa Jelačića 16. listopada 2001. godine, Hrvatska pošta izdaje set poštanskih maraka i dopisnicu sa spomenikom bana Jelačića, a u Petrovaradinu, mjestu njegova rođenja, Odbor za proslavu organizira svečanu misu za bana Jelačića, otkrivanje spomen ploče na rodnoj mu kući, kulturno-umjetnički program i izdaje publikaciju.
Slomljena Pariška komuna
Francuska vojska je 1871. upala u Parišku komunu i slomila je nakon tjedan dana žestokih uličnih borbi. Iako je komuna formalno bila obična ‘općina Pariz’, ipak je zbog svojih kontroverznih proglasa postala jedan od najvažnijih povijesnih događaja za sve revolucionarne socijalističke pokrete. Najprisutnije revolucionarne struje u kratkom životu Pariške komune, a to su anarhizam, marksizam, blankizam i komunalizam, u Parizu su unatoč prijašnjim razmiricama i sukobima, surađivale bez konflikta te se ona zbog toga i danas slavi kao jedan od najvažnijih događaja u njihovoj povijesti. Samu komunu je omogućio građanski ustanak svih revolucionarnih tendencija u Parizu poslije Francusko-pruskog rata koji je završio francuskim porazom.
Tadašnja francuska vlada čvrsto je odlučila slomiti Komunu koje se u načelu bojala, ponajviše zbog širenja ideje što se lako može vidjeti iz Engelsove kasnije tvrdnje da su ‘nepostojanje vojske, samouprava gradskih četvrti i druge osobitosti značile da Komuna nije više bila država u starom i represivnom smislu riječi: ona je bila jedan tranzicijski oblik koji je težio ka ukidanju države kao takve.’ Vojska Versaillesa ušla je u grad nakon izdajničke akcije u kojoj su otvorena zapadna vrata grada. Jedan za drugim kvartovi branjeni s barikada od strane građanskih milicija, padali su pod naletima profesionalne vosjke, a nakon tjedan dana zadnji džepovi otpora u siromašnim četvrtima uništeni su. Tijekom tog perioda, koji su Francuzi nazvali La Semaine Sanglante (Krvavi tjedan), u borbama je ubijeno između 20 i 50 tisuća ‘komunara’, a nakon propasti njihove autonomije je na suđenjima završilo još oko 40 tisuća ljudi od kojih je većina zatvorena i prognana.
Osnovana FIFA
U Parizu je 1904. osnovana FIFA – Fédération Internationale de Football Association, najviša svjetska nogometna organizacija. FIFA je odgovorna za organizaciju nogometnih međunarodnih natjecanja, među kojima je najpoznatije Svjetsko nogometno prvenstvo koje se održava od 1930. godine. Potreba za jednim izvršnim tijelom koje bi bilo iznad svih ostalih u svijetu postala je očita na početku 20. stoljeća i povećanom popularnošću međunarodnih nogometnih utakmica koje su se u Europi igrale od druge polovice 19. stoljeća. Engleski nogometni savez se mnogo puta sastajao s namjerom osnivanja takvog tijela, ali nije bilo značajnijeg pomaka zbog činjenice da je za takvu organizaciju potrebno više nogometnih nacija. To se pokazalo istinitim kad je federacija ubrzo nakon osnivanja zaprimila brojne zahtjeve za članstvom. FIFA danas ima 208 nogometnih saveza članova, što je za 16 država više nego Ujedinjeni narodi i tri države više nego Međunarodni olimpijski odbor, te pet više od IAAF-a.
Charles Lindbergh preletio Atlantski ocean
Američki pilot, inovator, istraživač i pisac Charles Augustus Lindbergh, 1927. godine u 7 sati i 52 minute poletio je malim ručno izrađenim zrakoplovom nazvanim Spirit of St. Louis, s uzletišta Roosevelt u New Yorku i zaputio se na istok preko Atlantika. Nakon leta od 33 sata, 30 minuta i 29,8 sekundi Lindbergh je uspješno sletio na zacrtani cilj, Le Bourget aerodrom u Parizu i time postao 104. osoba koja je preletjela Atlantik, ali prva kojoj je to uspjelo bez stajanja. Glavna motivacija bila mu je ‘Orteigova nagrada’, 25.000 dolara koje je 1919. prvom pilotu koji bez stajanja odleti od New Yorka do Pariza (ili obratno), ponudio francuski hotelijer Raymond Orteig iz Lafayette Hotela. 25-godišnji Charles Linbergh je, za razliku od ostalih pilota koji su pokušali izvesti taj opasan pothvat, a pri čemu ih je već šest bilo poginulo, jedva uspio dobiti 15.000 dolara pozajmice kojima je financirao ‘avanturu’. Iako su brojni bili vrlo skeptični, mladi pilot je uspješno sletio na pariški aerodrom Le Bourget, gdje se sakupilo oko 150.000 ljudi koji su željeli vidjeti novog svjetskog junaka.
