Javna rasprava u završnoj fazi: Centar za gospodarenje otpadom u Resniku izaziva podijeljene reakcije

Pri kraju je javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš za Centar za gospodarenje otpadom u Resniku, a ključno javno izlaganje održat će se danas u 17:00 sati u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Rasprava traje do 3. rujna, što znači da Zagrepčani još uvijek mogu dati svoje primjedbe i prijedloge. Pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Ana Pavičić-Kaselj naglasila je da će centar raditi u potpuno zatvorenom sustavu te da neće imati štetan utjecaj na okoliš.

– Znači sve su apsolutno zatvorene hale i postrojenje će biti najnovije generacije te će se u njemu obrađivati sve vrste otpada – rekla je Pavičić-Kaselj.

Tomašević odgovorio na kritike

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević odgovorio je na kritike koje su se posljednjih tjedana pojavile oko izgradnje Centra. Poručio je da je riječ o projektu iza kojega stoji više renomiranih tvrtki, a tehnologija se temelji na iskustvima novih centara u Hrvatskoj, a ne na problematičnim modelima Kaštijuna i Marišćine.

– Projekt ćemo izvesti po najnovijim standardima zaštite okoliša u cijeloj Europskoj uniji jer želimo njegovo financiranje osigurati putem Europske investicijske banke, a ta banka financira isključivo projekte s minimalnim utjecajem na okoliš. To je glavno jamstvo prihvatljivosti zahvata – rekao je Tomašević, dodavši da je već dobiveno i mišljenje kako je projekt prihvatljiv za ekološku mrežu. Naglasio je da druge lokacije u Zagrebu nema te da Jakuševec ima ograničene kapacitete, pa je nužno žurno krenuti u realizaciju.

Međutim, brojne udruge i dalje se protive gradnji centra, a posebno mogućoj izgradnji energane u kojoj bi se spaljivao otpad koji se više ne može iskoristiti. Dopredsjednik udruge Eko Zagreb Tomislav Čolakić upozorio je:

– Ako vi uz ovo što oni zovu gorivo iz otpada morate dodavati druge energente, ovo samo po sebi ne može gorjeti. Dobivena energija od samog smeća ne opravdava ekonomski uložena sredstva, osim toga, takvo postrojenje ne može biti izgrađeno u naselju.

Ušminkani dokument

Zelena akcija ocijenila je studiju utjecaja na okoliš „ušminkanim dokumentom“ koji prikriva stvarne posljedice spalionice, upozoravajući da EU sve više napušta spaljivanje otpada, dok Zagreb, kako tvrde, ide u suprotnom smjeru i građani bi dugoročno mogli snositi financijski teret projekta. Josip Pavlović iz Udruge Ekologija grada smatra da ključna pitanja nisu odgovorena – od obrade otpada do skladištenja RDF-a – i upozorio je na mogućnost ponavljanja negativnih scenarija iz Kaštijuna i Marišćine.

Udruga Resnik pak smatra da je studija parcijalna i ignorira kumulativne učinke koncentriranja velikih količina otpada u naselju. Branka Genzić-Horvat upozorila je na blizinu stambenih zona, buku, smrad i intenzivan kamionski promet, te da EU ne priznaje ovakav model spaljivanja miješanog otpada, što bi građane moglo financijski opteretiti kroz kredite i povećane račune.

U trenutku dok traje javna rasprava, sučeljeni su argumenti gradske uprave o skladu projekta s europskim standardima i upozorenja ekoloških udruga da se Zagreb upušta u rizičan i skup pothvat. Konačan rasplet bit će poznat nakon što stigne odluka, ali jasno je da će pitanje Resnika ostati jedna od ključnih ekoloških i političkih tema u glavnom gradu.