HSLS upozorava na nepravdu: Za automobil do 5.000 eura, za uništeni grob tek 3.000

Dok Grad Zagreb za oštećena vozila isplaćuje do 5.000 eura, a za stambene objekte i do 15.000 eura, za uništene nadgrobne spomenike predviđena je pomoć do najviše 3.000 eura, što je izazvalo političke reakcije i zahtjeve za izmjenom odluke.

Različiti kriteriji za istu štetu

Posljedice olujnog nevremena koje je krajem ožujka pogodilo Zagreb i dalje se saniraju, a građani su prijavili tisuće šteta na objektima, vozilima i infrastrukturi. Grad je pokrenuo postupak prijave štete i najavio financijsku pomoć za pogođene građane.

Prema važećem modelu, za stambene objekte predviđena je naknada do 70 posto štete koju ne pokriva osiguranje, i to do maksimalno 15.000 eura, dok se za osobna vozila isplaćuje do 70 posto štete, uz gornju granicu od 5.000 eura.

Istodobno, za štetu na nadgrobnim spomenicima na gradskim grobljima predviđena je naknada od 50 posto troška, uz maksimalno 3.000 eura.

Upravo ta razlika postala je središnja točka političke rasprave.

Šteta na Mirogoju otvorila pitanje odgovornosti

Nevrijeme je posebno pogodilo groblje Mirogoj, gdje je srušeno više stotina stabala, a velik broj nadgrobnih spomenika ostao je oštećen ili zatrpan. Procjene govore da je više od tisuću grobnih mjesta bilo zahvaćeno posljedicama oluje, a sanacija i dalje traje.

Dodatni problem predstavlja činjenica da osiguranje Zagrebačkog holdinga ne pokriva ovakvu vrstu štete, zbog čega su građani u početku upućivani na vlastite police ili su ostajali bez jasnih uputa.

Tek naknadno Grad je odlučio uključiti se u financiranje sanacije, ali uz ograničenja koja su izazvala nezadovoljstvo dijela javnosti.

HSLS traži punu naknadu štete

Saborski zastupnik Darko Klasić upozorio je da razlika u naknadama nije opravdana. – Grad je pokazao da može reagirati brzo kada je riječ o privatnoj imovini, ali ista razina odgovornosti mora vrijediti i za imovinu o kojoj Grad neposredno skrbi – poručio je.

Naglasio je kako nije prihvatljivo da građani za oštećeni automobil mogu dobiti više nego za uništeni nadgrobni spomenik. – To nije samo financijsko pitanje, to je pitanje odnosa prema dostojanstvu pokojnika i njihovih obitelji – dodao je Klasić.

Sličan stav iznijela je i zastupnica HSLS-a u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, Gabriela Bošnjak. – Građani uredno plaćaju grobnu naknadu upravo zato da bi Grad kroz svoja poduzeća osigurao kvalitetno i sigurno održavanje. Ako taj sustav zakaže, onda Grad mora snositi punu odgovornost – poručila je.

HSLS stoga predlaže da Zagrebački holding i podružnica Gradska groblja nadoknade cjelokupnu štetu na grobnim mjestima.

Pitanje sustava, a ne samo štete

Osim visine naknada, otvoreno je i pitanje održavanja gradskih grobalja i hortikulture. Velik broj srušenih stabala ukazuje na potrebu sustavnijeg upravljanja zelenilom, osobito na osjetljivim lokacijama poput Mirogoja.

Odluka o naknadama tek treba proći proceduru u Gradskoj skupštini, no već sada je jasno da će pitanje kriterija i odgovornosti gradskih službi ostati u fokusu javne rasprave.