Hrvatski startupi u AI revoluciji. Možemo li postati regionalni centar umjetne inteligencije?

Hrvatska je posljednjih godina sve prisutnija na tehnološkoj karti Europe. Nakon što su startupi poput Rimac Automobila i Infobipa pokazali da i mala zemlja može stvoriti globalne lidere, nova generacija poduzetnika sve više se okreće umjetnoj inteligenciji (AI).

Zagreb, kao glavni grad i akademsko središte, postao je prirodna točka okupljanja za AI zajednicu. Sveučilište u Zagrebu već desetljećima obrazuje stručnjake za računarstvo i matematiku, a danas brojni mladi inženjeri osnivaju startup projekte koji razvijaju rješenja temeljena na strojnom učenju, analizi podataka i automatizaciji procesa.

Agenti za financije i zdravstvo

Jedan od primjera je startup Mindsmiths, koji razvija AI agente za financijske institucije i zdravstvo. Njihovi proizvodi omogućuju digitalnim platformama da s korisnicima komuniciraju na prirodan i personaliziran način. Još jedan primjer je Photomath, aplikacija nastala u Zagrebu, koja koristi računalni vid i AI za rješavanje matematičkih zadataka – a 2023. ju je preuzeo Google.

Takvi uspjesi pokazuju da hrvatski inženjeri imaju znanje i ideje, ali ključno pitanje ostaje – može li Zagreb postati pravi centar umjetne inteligencije na Balkanu?

Preduvjeti postoje. Grad ima kvalitetne fakultete, istraživačke institute, te rastući broj tehnoloških parkova i coworking prostora. Dodatno, hrvatska dijaspora često sudjeluje u razvoju startup scene, povezujući domaće projekte s investitorima u SAD-u i Zapadnoj Europi.

Izazov je kapital

Međutim, najveći izazov je kapital. Dok američki i zapadnoeuropski startupi privlače milijunske investicije, hrvatske tvrtke se često bore s prvim rundama financiranja. Ipak, situacija se polako mijenja – sve je više fondova rizičnog kapitala zainteresiranih za regiju, a i država kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti potiče ulaganja u digitalnu transformaciju.

AI ne obećava samo tehnološki napredak, već i ekonomski. Prema procjenama Europske komisije, umjetna inteligencija mogla bi do 2030. dodati više od 13 bilijuna dolara svjetskoj ekonomiji. Za Hrvatsku to znači novu priliku da kroz inovacije poveća konkurentnost i zadrži mlade stručnjake koji prečesto odlaze u inozemstvo.

Zagreb kaska

Ako Zagreb želi biti prepoznat kao centar AI revolucije, morat će spojiti tri ključna elementa: akademsku zajednicu, privatni sektor i podršku javnih institucija. Samo sinergija tih snaga može stvoriti uvjete u kojima će domaći startupi rasti, privlačiti talente i zadržati vrijednost u zemlji.

U konačnici, umjetna inteligencija je prilika koju Hrvatska ne smije propustiti. Ako su Rimac i Infobip otvorili vrata globalnog tržišta, nova generacija AI poduzetnika mogla bi Hrvatsku pozicionirati kao lidera digitalne transformacije u regiji. Pitanje je samo – hoćemo li je znati iskoristiti na vrijeme.