Hrvatska nema nijednu bolničku spalionicu: Milijuni eura odlaze na zbrinjavanje otpada u inozemstvu
Magnific Hrvatska nema nijednu bolničku spalionicu medicinskog otpada pa gotovo 90 posto tog otpada završava na konačnoj obradi u inozemstvu. Samo za preuzimanje i obradu otpada iz 35 bolnica u narednom dvogodišnjem razdoblju predviđeno je više od 19 milijuna eura bez PDV-a. Istodobno, spalionica kod KBC-a Zagreb, koja je prema prvotnom planu već trebala biti u pogonu, još nije izgrađena.
Zbog tridesetak tisuća tona otpada, koji je s oko 1700 kamiona ilegalno dovezen, zakopan i odložen u Gospiću, pitanje smeća, divljih deponija, energana i spalionica već više od mjesec dana ne silazi s naslovnica medija, piše Tportal.
Nalazi objavljeni početkom kolovoza pokazali su da je u Gospiću zakopan i medicinski otpad. Koliko ga točno ima, nije poznato, no ono što je jasno jest da se oko njegova zbrinjavanja, kao i oko svake druge vrste otpada, vrti ozbiljan novac.
U 2024. proizveli smo 7514 tona medicinskog otpada
Kako Hrvatska više nema nijednu spalionicu medicinskog otpada uz bolnice, on se uglavnom izvozi u Njemačku i Austriju. Posljednji dostupni podaci Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije za 2024. godinu pokazuju da je u toj godini u Hrvatskoj nastalo 7.514 tona medicinskog otpada, od čega su obrađene 7.503 tone, a oko 11 tona ostalo je na privremenom skladištu obrađivača.
Od ukupno spomenute količine udio opasnog otpada iznosio je oko 77 posto, a udio neopasnog oko 23 posto. Podaci otkrivaju da je na konačni postupak obrade u inozemstvo izvezeno 89,5 posto nastalog medicinskog otpada, od čega se 84,4 posto prethodno predobradilo u Hrvatskoj, a 5,1 posto izravno je izvezeno na konačni postupak obrade. Izvezeni otpad najvećim je dijelom (94,9 posto) energetski oporabljen, a manjim dijelom (5,1 posto, odnosno 341,51 tona) zbrinut spaljivanjem. Uvoza medicinskog otpada 2024. prema podacima Ministarstva nije bilo. Doduše, slučaj iz Gospića pokazuje da je bilo, ali ne legalnim putem. Za njega država kaže nije znala.
Najveću količinu nastalog medicinskog otpada prijavile su bolnice (5.555 tona), od čega najveći udio, 1.001 tonu, KBC Zagreb.
U petogodišnjem razdoblju od 2020. do 2024. količine nastalog medicinskog otpada kretale su se od 7.014 tona 2020. godine do 8.125 tona godinu kasnije, koja je bila godina pandemije covida. Ujedno je te godine nastalo i najviše opasnog medicinskog otpada 6.262 tone.
19 milijuna eura za zbrinjavanje
Koliko je Hrvatska platila za zbrinjavanje otpada, u pregledima Ministarstva se ne navodi, no nema sumnje da je riječ o desecima milijuna eura. Naime, prema podacima iz Elektroničkog oglasnika javne nabave (EOJN), za dvogodišnji okvirni sporazum za uslugu preuzimanja i daljnje obrade medicinskog/infektivnog otpada iz veljače ove godine predviđeno je nešto više od 19 milijuna eura bez PDV-a.
A riječ je samo o otpadu iz 35 bolnica i u njega nisu uključeni županijski domovi zdravlja i druge ustanove. Na spomenutu nabavu pristigle su ponude pet tvrtki, a najveći dio kolača pripao je Remondis Medisonu, registriranom u Sisku, i Kemis Termocleanu iz Zagreba. Kako su ponude za KBC Split i OB u Slavonskom Brodu poništene, za njih se trenutačno provodi novi postupak nabave.
Da je Hrvatska ovisna o izvozu medicinskog otpada, navodi se i u Pregledu Ministarstva, a u njegovu zaključku ističe se “da postojeći sustav gospodarenja medicinskim otpadom ne zadovoljava u potpunosti potrebne kapacitete te se preporučuje razmotriti uvođenje dodatnih ekonomskih i investicijskih poticaja za razvoj nacionalnih kapaciteta za obradu medicinskog otpada. To može uključivati financijske instrumente za izgradnju ili modernizaciju postrojenja za obradu medicinskog otpada”.
