Hrvatska među rekorderima EU: Cijene nekretnina porasle 41 posto u tri godine
Cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj u posljednje tri godine rasle su među najbržima u Europskoj uniji, no takav trend nije prisutan samo na domaćem tržištu. Na to upozorava publikacija Nekretninski puls, koju su pripremili ekonomski analitičari Velimir Šonje i Ivica Brkljača. Njihova analiza pokazuje da su od prvog tromjesečja 2023. do prvog tromjesečja 2026. cijene stanova i kuća u Hrvatskoj porasle za 41,1 posto. Time se Hrvatska svrstala na četvrto mjesto među državama članicama Europske unije prema rastu cijena stambenih nekretnina.
Veći rast u tom razdoblju zabilježile su samo Bugarska, gdje su cijene skočile 53,2 posto, Portugal s rastom od 46,6 posto te Mađarska s povećanjem od 44 posto. Usporedbe radi, prosjek Europske unije iznosio je 12,9 posto, što znači da je hrvatski rast bio gotovo tri puta veći, prenosi Tportal.
Hrvatska među vodećima i u petogodišnjoj usporedbi
Visok plasman Hrvatska zadržava i kada se promatra posljednjih pet godina. U tom razdoblju cijene stambenih nekretnina porasle su za 82,7 posto, a ispred Hrvatske nalaze se samo Mađarska s rastom od 97,6 posto i Bugarska s 87,1 posto. To potvrđuje da je Hrvatska posljednjih godina među europskim državama s najizraženijim rastom cijena stanova i kuća, što građani koji pokušavaju kupiti ili unajmiti nekretninu već dulje osjećaju na vlastitoj koži.
Autori ipak napominju da se drugačija slika dobiva kada se promatra dulje razdoblje. U usporedbi koja obuhvaća posljednjih 15 godina Hrvatska više nije pri samom vrhu, već zauzima deveto mjesto među članicama Europske unije. U tom razdoblju cijene stambenih nekretnina porasle su za 126,1 posto, što je i dalje znatno iznad europskog prosjeka od 65,2 posto. Međutim, pojedine zemlje zabilježile su još veći rast. U Mađarskoj su cijene porasle čak 322 posto, u Estoniji 241 posto, Litvi 211 posto, Portugalu 176 posto, Češkoj 172 posto, a u Bugarskoj 167 posto.
Dio rasta rezultat je sustizanja razvijenijih tržišta
Šonje i Brkljača smatraju da se dio rasta cijena u Hrvatskoj može objasniti gospodarskim napretkom i postupnim približavanjem razini razvijenosti država Europske unije. Drugim riječima, domaće tržište nekretnina posljednjih je godina dijelom nadoknađivalo zaostatak nastao u ranijem razdoblju.
Na rast cijena, ističu autori, utjecao je čitav niz čimbenika – snažna potražnja, rast plaća i drugih dohodaka, povoljni uvjeti kreditiranja tijekom dijela promatranog razdoblja, turistička i investicijska potražnja, ali i nedostatna izgradnja novih stanova i kuća. Upravo kombinacija velike potražnje i ograničene ponude najviše pridonosi ubrzanom rastu cijena.
Analiza također ukazuje na povezanost cijena nekretnina i troškova gradnje. U državama Europske unije u pravilu vrijedi da zemlje u kojima su troškovi gradnje snažnije rasli istodobno bilježe i veći rast cijena stambenih nekretnina.
Regresijska analiza pokazuje da se približno 40 posto razlika u rastu cijena nekretnina među državama članicama može objasniti upravo razlikama u rastu troškova gradnje.
Cijene su posljedica tržišnih okolnosti
Unatoč tome, autori upozoravaju da troškovi gradnje sami po sebi ne određuju izravno cijene nekretnina. I cijene gradnje i cijene stanova ovise o širim tržišnim okolnostima, poput razine dohodaka stanovništva, kamatnih stopa, demografskih kretanja, turističke potražnje, očekivanja investitora, porezne politike, prostornog planiranja i količine novih stambenih projekata.
Zaključuju kako se stambene politike ne bi trebale usmjeravati isključivo na rast cijena, jer su one prije svega posljedica odnosa ponude i potražnje. Ključ je u utjecaju na fundamentalne čimbenike tržišta, osobito na povećanje ponude stanova, učinkovitije prostorno planiranje i uklanjanje prepreka gradnji.
