Europa želi stati na kraj skrivanju plaća: Samo pet država uvelo novo pravilo, Hrvatska nije među njima

Velika većina Europljana u trenutku prijave na natječaj za posao ne zna koliku bi plaću mogla očekivati jer taj podatak nije naveden u oglasu.

Kandidati pritom često ulažu mnogo vremena i truda u proces prijave, odlaze na razgovore za posao, a u nekim slučajevima prolaze i praktične testove svojih vještina.

Unatoč tome, iznos plaće mogu doznati tek nakon uspješno završenog postupka zapošljavanja. Istodobno često nemaju ni približnu predodžbu o tome koliko zarađuju drugi zaposlenici na usporedivim radnim mjestima kod istog poslodavca.

Prema Europskoj komisiji, takva praksa može pridonijeti diskriminaciji u plaćama i povećanju razlike u primanjima između muškaraca i žena. Europska unija zato je donijela Direktivu o transparentnosti plaća, a rok za njezino prenošenje u nacionalno zakonodavstvo bio je 7. lipnja ove godine. Većina država članica, međutim, taj rok nije ispoštovala.

Među velikim europskim gospodarstvima Italija je jedina provela direktivu, a učinci su već vrlo vidljivi, pokazuju podaci globalne platforme za zapošljavanje Indeed. Udio oglasa za posao u kojima je navedena plaća u Italiji porastao je s 26 posto u srpnju 2025. na 61 posto u srpnju ove godine.

Italija tako sada ima najveći udio oglasa s informacijom o plaći među pet najvećih europskih gospodarstava.

– Italija se nameće kao predvodnica u transparentnosti plaća među velikim europskim gospodarstvima, a podaci pokazuju da regulativa donosi stvarnu promjenu, rekao je Pawel Adrjan, direktor ekonomskih istraživanja u Indeedu.

Prema članku PwC-a objavljenom početkom kolovoza, Direktivu EU-a o transparentnosti plaća do studenoga je u nacionalno zakonodavstvo prenijelo samo pet država članica. Riječ je o Italiji, Slovačkoj, Malti, Litvi i Grčkoj. Hrvatska nije među njima.

Španjolska je ostvarila ograničen napredak, dok je Njemačka provedbu odgodila do početka 2027. Za Francusku rok odnosno status provedbe još nije preciziran.

Iako Ujedinjeno Kraljevstvo više nije članica Europske unije, od početka Indeedova praćenja podataka početkom 2020. imalo je najveći udio oglasa za posao s informacijama o plaći. U siječnju 2020. plaća je bila navedena u 40 posto britanskih oglasa, dok je Francuska s 20 posto bila druga među pet najvećih europskih gospodarstava i Nizozemskom.

Situacija se promijenila u srpnju 2026., kada je Italija prvi put prestigla Ujedinjeno Kraljevstvo. Informaciju o plaći tada je sadržavao 61 posto talijanskih oglasa za posao, u usporedbi sa 60 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu, prenosi N1.

Promjena posebno izražena u Italiji

Preostale četiri promatrane države i dalje su ispod 50 posto. Nizozemska je najbliže toj granici s udjelom od 49,5 posto.

U dvama velikim europskim gospodarstvima manje od petine oglasa za posao navodi podatak o plaći. U Njemačkoj ih je 14 posto, a u Španjolskoj 18 posto. U Francuskoj plaću navodi 43 posto oglasa.

Promjena koja se u samo godinu dana dogodila u Italiji posebno je izražena. U srpnju prošle godine samo je 26 posto oglasa sadržavalo informaciju o plaći.

– Udio talijanskih oglasa za posao u kojima se navode informacije o plaći skočio je s 35 posto u siječnju na 61 posto u srpnju, a rast se ubrzao nakon lipanjske provedbe Direktive EU-a o transparentnosti plaća, rekao je Adrjan.

– Italija je otišla korak dalje od Direktive EU-a jer od poslodavaca zahtijeva da raspon plaće navedu izravno u oglasu za posao, čime kandidati dobivaju tu informaciju i prije nego što odluče hoće li se uopće prijaviti, dodao je.

Adrjan je na društvenim mrežama istaknuo da je rast transparentnosti počeo i prije isteka roka za provedbu direktive jer su neki poslodavci unaprijed počeli primjenjivati nova pravila.

– Transparentnost plaća zatim se ubrzala nakon što je zakon stupio na snagu, napisao je.

Poslodavci u Italiji sada u samom oglasu za posao moraju navesti početnu plaću ili raspon plaće. Dakle, nije dovoljno da kandidat tu informaciju dobije u nekoj kasnijoj fazi postupka zapošljavanja.

Rodni jaz u plaćama

Ipak, ne očekuje se da će udio oglasa s navedenim plaćama dosegnuti 100 posto zbog opsega same direktive. U Italiji su, primjerice, određene vrste poslova izuzete, a o pojedinim pravnim detaljima vezanima uz provedbu pravila još se raspravlja.

Adrjan ističe da plaće još nisu navedene u svim oglasima, ali da je, kako se poslodavci prilagođavaju novim pravilima, trend njihova sve češćeg objavljivanja nedvojbeno uzlazan.

Jedan od razloga za donošenje novih europskih pravila jest i razlika u plaćama između žena i muškaraca. Prema Eurostatu, rodni jaz u plaćama u Europskoj uniji 2024. iznosio je 11,1 posto. To znači da su žene u prosjeku zarađivale 88,9 eura na svakih 100 eura koliko su zarađivali muškarci.

– Sljedeći test bit će mogu li druge europske zemlje postići isti prijelaz od načela transparentnosti prema njegovoj stvarnoj primjeni, rekao je Adrjan.

Upozorio je da transparentnost plaća u velikom dijelu Europe još zaostaje jer brojne države odgađaju prenošenje europskih pravila u nacionalno zakonodavstvo. U nekim se državama trenutačno očekuje da na kraju neće biti obvezno navoditi raspon plaće izravno u oglasima za posao.

Godišnje izgube ukupno 358 milijardi eura

Glavna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC) Esther Lynch nepoštovanje roka za provedbu direktive nazvala je “izdajom zaposlenih žena”.

– Tajnost plaća svu moć daje poslodavcu, a žene i njihove sindikate ostavlja bez osnovnih informacija koje su im potrebne kako bi se mogle izboriti za sebe, rekla je Lynch.

Istraživanje ETUC-a pokazalo je da zaposlene žene u Europskoj uniji zbog rodnog jaza u plaćama godišnje izgube ukupno 358 milijardi eura. To odgovara iznosu od gotovo 3900 eura po ženi.