Država uvodi novi registar za građane: Uskoro će se znati i kakve peći imamo

Zima je pred vratima, drva su spremna, a i dimnjačari imaju itekako posla. U Hrvatskoj i dalje ima kućanstava koja se griju na drva.

– Prije 30, 40 godina se puno više koristilo kruto gorivo, drva, danas sve manje. Imamo u jednom vidu pelete koji se koriste, ali to je jako malo postotak. Drva se više na selu koriste, manje u gradu, rekao je dimnjačar Dragan Okrugić za Dnevnik.hr.

Tko se grije na drva, uskoro će biti upisan u Registar malih kućnih ložišta – popis koji će imati sve podatke o uređajima, gorivima i emisijskim karakteristikama za svako kućanstvo. Trenutačno je baza takvih podataka gotovo nepostojeća.

– Mi te podatke procjenjujemo na osnovu broja stanovnika, toplinskih mreža… Ono što će ovaj registar doprinijeti je sama kvaliteta podatka, a ta kvaliteta podatka će omogućiti Ministarstvu da svoje mjere usmjeri tamo gdje su one najpotrebnije, objasnio je Darijo Brzoja, načelnik sektora za kvalitetu zraka, DHMZ.

Tko će i na koji način evidentirati kućanstva – iz Ministarstva i Fonda za zaštitu okoliša zasad ne otkrivaju. Projekt će se provoditi sedam godina. Od 2030. na snagu stupaju i stroži ciljevi za ispunjenje obveza smanjenja emisija. Među većim uzročnicima onečišćenja su upravo – mala kućna ložišta.

– Najveći rizik za njihovo ostvarenje predstavljaju poljoprivreda (NH3), kućna ložišta na kruta goriva (PM2,5) te cestovni promet (NOx i NMHOS). Energetski sektor i teška industrija pokazuju stabilan silazni trend zahvaljujući tehnološkoj modernizaciji, poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Kućne peći za kvalitetu zraka, a i zdravlje, rizične su iz više razloga.

– Jedan od razloga je samo nepotpuno sagorijevanje drveta koje samo po sebi emitira puno lebdećih čestica, drugi razlog je što su naši dimnjaci u kućama dovoljno nisko, dovoljno blizu tlu, tako da u zimskom periodu kad nemamo dovoljno vjetra te čestice se zadržavaju na mjestu gdje ih mi i dišemo, rekao je Brzoja.

Problem su i stare peći.

– Nove peći, one su više ekološke, tako se konstrukcijski rade i na nekim tržištima se već prodaju, kod nas ove peći koje mi koristimo puno više energije troše i puno više zagađuju, rekao je Okrugić.

U registar će se upisati sve – od klasičnih peći na drva i otvorenih kamina do modernih kotlova na pelete i kruta goriva.