Nova ustanova za najopasnije nasilnike

Država ih želi smjestiti u posebnu ustanovu, struka upozorava: Postoje ljudi koji nisu duševno bolesni nego samo zli

Nakon odsluženja kazne najopasniji bi počinitelji trebali biti smješteni u posebnu ustanovu, no struka upozorava da mnogi od njih nisu duševno bolesni i da ih nije potrebno liječiti
policija uhićenjaGoran Kovačić/PIXSELL

Najopasniji nasilnici nakon odsluženja zatvorske kazne od iduće bi godine trebali biti smještani u posebnu ustanovu, no psihijatri upozoravaju da bi se time zdravstveni sustav mogao opteretiti ljudima koji nisu duševno bolesni.

Odluka je da ustanova bude u nadležnosti Ministarstva zdravstva, a traži se i državna zgrada na području Zagreba. Iako neće biti ni zdravstvena ni zatvorska ustanova, nego međuresorna, u njoj bi korisnici trebali dobivati individualni pristup i tretman.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić rekla je da je prevladalo mišljenje da takve osobe trebaju biti u djelokrugu zdravstva.

– Zaključak je da su osobe s nasilnim obilježjima ličnosti u tom trenutku osobe bez dijagnoze, ali je činjenica da zbog obilježja ličnosti mogu biti u povećanom riziku za nastanak same bolesti. U toj raspravi prevladalo je mišljenje da to ide u djelokrug zdravstva, rekla je Hrstić.

Psihijatar: Nije ih potrebno liječiti

Struka, međutim, upozorava na problematičan dio zakona. Pročelnik Zavoda za forenzičku psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče Goran Arbanas smatra da takve osobe ne bi trebalo smještati u sustav zdravstva.

– Mi se desetljećima borimo protiv stigmatizacije duševnih bolesnika, a sada nam se ponovno vraćaju kriminalci u sustav zdravstva, dakle, trebalo bi iznaći neko drugo rješenje, ali nikako u sustavu zdravstva, rekao je Arbanas za Dnevnik Nove TV.

Podsjetio je da postoje ljudi koji nisu duševno bolesni, nego su zli, a takvi su, prema njegovim riječima, u velikoj većini počinitelji najtežih djela.

– Ovim zakonom se misli takve ljude, koji su odslužili zatvorsku kaznu 10 ili 20 godina, a nemaju duševnu bolest, uputiti na tretman i na listi stručnjaka koji bi radili s takvim ljudima je na vrhu forenzički psihijatar. Dakle, moje pitanje je što bi forenzički psihijatar trebao raditi s ljudima koji nemaju duševne smetnje, rekao je Arbanas.

Nedostatak forenzičkih psihijatara

Dodatni problem vidi u samom pojmu nasilnih obilježja ličnosti.

– Nasilno obilježje ličnosti nije dijagnoza, ono nije čak niti strogo definirano i to se može jako široko tumačiti i ako mi to tumačimo da zapravo svako kršenje društvenih normi je neka vrsta nasilnog ponašanja, onda će ispasti da zapravo svakog zatvorenika vi možete nakon odsluženja kazne uputiti u ovakvu ustanovu, upozorio je Arbanas.

Problem je i nedostatak forenzičkih psihijatara. U Hrvatskoj su sva 401 kreveta u sustavu forenzike popunjena, a u novoj bi ustanovi također trebao raditi forenzički psihijatar.

– Mi imamo ukupno 401 krevet u sustavu forenzike u Hrvatskoj i svi kreveti su popunjeni. Sada će se osnovati nova ustanova u kojoj se misli zaposliti forenzički psihijatar, ja ne znam tko jer ih u Hrvatskoj ima ograničen broj, a koji će liječiti ljude koje nije potrebno liječiti, rekao je Arbanas.

Prema zakonu, u ustanovu bi iduće godine trebalo stići prvih pet korisnika, a planira se zaposliti 14 ljudi. Godišnji trošak plaća i hladnog pogona procjenjuje se na oko 1,2 milijuna eura.

Zakon bi trebao stupiti na snagu iduće godine, nakon čega bi se osnovalo povjerenstvo koje će predlagati koje nasilnike treba smjestiti u ustanovu, dok će konačnu odluku donositi sud.

Goran Arbanas
Irena Hrstić
Nasilnici
zatvorska kazna