Dobrović o ilegalnom otpadu: Svi bježe od odgovornosti, a sanaciju plaćaju građani
Slaven Dobrović tvrdi da Hrvatska u gospodarenju otpadom nazaduje te da se nadležni nakon otkrivanja ilegalnih odlagališta odriču odgovornosti.
Ilegalna odlagališta u Hrvatskoj često se otkrivaju tek nakon što su deseci kamiona otpada već dovezeni i zakopani. Kada slučaj dospije u javnost, slijedi poznata predstava: ništa nisu znali župan, gradonačelnik, načelnik, inspektorat, ministarstvo ni Fond za zaštitu okoliša.
Prof. dr. sc. Slaven Dobrović, stručnjak za gospodarenje otpadom i bivši ministar zaštite okoliša i energetike, tvrdi da takva objašnjenja predstavljaju bijeg od odgovornosti.
– Naravno da to nije ništa drugo nego bježanje od odgovornosti. Ako se želi provesti istraga, ona se može provesti i točno utvrditi gdje su bile točke nepravilnosti – rekao je Dobrović.
Prema njegovim riječima, ilegalna odlagališta samo su jedan od pokazatelja stvarnog stanja u sustavu koji godinama ne napreduje.
– Sustav stoji na mjestu, a zapravo nazaduje, unatoč tome što su kroz različite investicije u njega uložena velika sredstva – upozorio je.
Dodao je da neuređen sustav otvara prostor osobama koje se predstavljaju kao poduzetnici, iako je riječ o mešetarima koji otpadom postupaju protivno propisima.
https://youtu.be/zU5rzIVAo5I
Nadležni uredi morali su pratiti otpad
Dobrović smatra da administrativni trag mora pokazati tko je izdavao dokumentaciju i tko je bio odgovoran za nadzor. Ako su se postupci vodili na županijskoj razini, nadležni županijski ured morao je evidentirati, pratiti i kontrolirati postupanje s otpadom.
– Ured je trebao evidentirati, pratiti i kontrolirati provedbu postupanja na temelju onoga što je odobrio – kazao je Dobrović.
Posebno je upozorio na postupanje s opasnim otpadom. Takav otpad ima svojstva koja mogu izazvati ozbiljnu i dugotrajnu štetu u okolišu, zbog čega njegovo praćenje od mjesta nastanka do mjesta zbrinjavanja ne bi smjelo biti problem.
– Opasni otpad odložen u okoliš stvara štetu koja ima trajni karakter. To je vrlo ozbiljna stvar i njegovo praćenje nipošto ne bi smjelo biti teško – naglasio je.
Istrage traju, a račun stiže građanima
Problem nastaje i nakon otkrivanja ilegalnog odlagališta. Sudski i istražni postupci traju, dok troškove zaštite okoliša i sanacije najčešće preuzimaju država i lokalne jedinice. Konačni račun tako ponovno plaćaju porezni obveznici.
Dobrović je podsjetio na slučajeve u kojima su prve informacije objavljene još u veljači 2025. godine, dok se u rujnu 2026. još govori o početnim izvidima i mogućem proširenju istrage.
Takvu sporost smatra suprotnom interesu zaštite okoliša i javnog dobra.
– Radi se o trovanju vlastitog dvorišta koje nam služi za opskrbu vodom i hranom. To je nečuveno zlodjelo – poručio je.
Gradovi i općine čekaju državu
Odgovornost za organiziranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom nalazi se na jedinicama lokalne samouprave. Međutim, Dobrović tvrdi da brojni gradovi i općine čekaju da problem riješi država, uglavnom izgradnjom regionalnih centara za gospodarenje otpadom.
Postojeći centri, prema njegovoj ocjeni, suočavaju se s operativnim i tehnološkim teškoćama. Problematični su i njihovi rezultati jer materijal koji nastaje obradom otpada ponovno treba zbrinjavati i dodatno plaćati.
Takav sustav, tvrdi Dobrović, ne ostvaruje glavni cilj – ponovnu uporabu i recikliranje što većeg dijela otpada.
Kao pozitivan primjer naveo je gradove koji su izgradili kompostane. Odvojeno prikupljeni biootpad u njima se pretvara u kompost koji se može koristiti u poljoprivredi, vrtovima i javnim parkovima.
Time se istodobno smanjuje količina otpada u spremnicima, neugodni mirisi tijekom ljeta te opasnost od požara i eksplozija.
– Hrvatska je upravo djelovanjem gradova i općina mogla postići visoke stope recikliranja i povećati održivost cijelog sektora – zaključio je Dobrović.