Darko Klasić: Vojni rok je potreban, ideološki ratovi skrivaju probleme Zagreba
Četiri desetljeća nakon krvavog pada Vukovara, Hrvatska i dalje otvara poglavlja koja su u političkom i moralnom smislu ostala nedovršena. Identifikacija posmrtnih ostataka četvorice hrvatskih branitelja – Jean-Michela Nicoliera, Zorislava Gašpara, Josipa Batarela i Dragutina Štića – ponovno je otvorila pitanje istine, odgovornosti i odnosa prema nestalima.
Saborski zastupnik HSLS-a Darko Klasić u razgovoru o toj temi polazi od ljudske dimenzije, ali ne zaobilazi ni širu političku sliku: od srpske šutnje o grobnicama, preko novih sigurnosnih prijetnji, do ideoloških ratova koji, tvrdi, danas prekrivaju stvarne probleme Zagreba.
Nicolier, Gašpar, Batarelo i Štić: Napokon mjesto za svijeću
– Drago mi je zbog njihove obitelji, da konačno mogu pronaći mir nakon svih godina neizvjesnosti – kaže Darko Klasić.
Podsjeća da su se kosti Jean-Michela Nicoliera, francuskog dragovoljca HOS-a ubijenog na Ovčari 1991., tražile više od tri desetljeća. Uz njega su, prema nalazima Ministarstva hrvatskih branitelja, identificirani i Zorislav Gašpar, Josip Batarelo te Dragutin Štić. Svi su bili branitelji Vukovara, a svi su ubijeni u jesen 1991. godine.
Klasić drži da su takvi trenuci duboko emotivni, ali i politički važni.
– Trideset i četiri godine čekanja pokazuju koliko je nedostajalo političke volje. Nije moguće da toliko ljudi u okolici Vukovara nije znalo gdje su ti grobovi. Netko je to znao i šutio – kaže.
Za njega, to nije samo pitanje prošlosti, nego i budućnosti odnosa Hrvatske i Srbije.
– Ako hoćemo napraviti tolerantnu državu i normalan suživot, najprije treba pokopati sve poginule i nestale. To je i pitanje poštovanja i pitanje odgovornosti, pogotovo srpske zajednice u Hrvatskoj, ako želimo graditi međusobno povjerenje – smatra.
Srbija i dalje traži neprijatelje
U nastavku govori o današnjem srpskom društvu, koje, prema njegovu mišljenju, i dalje proizvodi narative opravdanja vlastite agresije.
– Nažalost, to društvo živi u narativu u kojem se uvijek traži vanjski neprijatelj. Kad nema unutarnjih rješenja, uvijek se netko drugi proglasi krivcem – ocjenjuje Klasić.
Podsjeća da se isti obrazac koristi desetljećima: od vremena Jugoslavije, preko Miloševićeve propagande, do današnje srpske politike, u kojoj su Hrvatska i Kosovo i dalje ključni „drugi“ kroz koje se učvršćuje unutarnja moć.
– Mi u Hrvatskoj, bez obzira na sve naše slabosti, ipak smo civilizacijski otišli puno dalje. Naše društvo danas raspravlja o standardu, okolišu i budućnosti, dok se u Srbiji i dalje vode bitke s prošlošću. To je ključna razlika između zapadnog i balkanskog modela – kaže.
Zabrana mobitela: Problem je u roditeljima, ne u školi
U jednom dijelu razgovora Klasić se osvrće i na aktualnu raspravu o zabrani mobitela u osnovnim i srednjim školama, za koju kaže da je – površna.
– Mi liberali smo uvijek protiv zabrana, ali za regulaciju. Škola može postaviti pravila, ali ne može zamijeniti roditeljski odgoj. Ako dijete već s pet godina dobije mobitel da bi roditelj imao mir, problem nije u školi – objašnjava.
Podsjeća da je eksperimentalni program ograničenja korištenja mobitela u nastavi uveden još 2018. godine, te da je danas primjenjuje oko trećina škola.
– To nije nova tema. Samo ju je politika ponovno izvukla jer se u kampanji svaka zabrana može prodati kao briga za djecu – dodaje.
Što se tiče zdravstvenog odgoja, Klasić smatra da program mora biti jedinstven na nacionalnoj razini i da ga treba izrađivati Ministarstvo, a ne pojedine udruge ili lokalne vlasti.
– Nema smisla da Zagreb ima jedan kurikulum, Split drugi, a Osijek treći. Takve stvari ne mogu biti ideološka ili politička igra – poručuje.
Vojni rok: Ovo nije militarizacija društva
Povratak vojnog roka, koji bi od iduće godine trebao postati obvezan u dvomjesečnom trajanju, Klasić pozdravlja bez zadrške.
– To nije militarizacija društva, nego temeljna obuka. Mladi će osim vojne discipline naučiti pružanje prve pomoći i postupanje u kriznim situacijama. U mnogim državama to je standard – kaže, podsjećajući da 15 europskih zemalja, uključujući Dansku, Norvešku i Švedsku, i dalje ima obveznu službu.
U Hrvatskoj bi, kaže, sustav trebao biti motivirajući, a ne represivan.
– Umjesto kazni, bolje je poticati dobrovoljni nastavak obuke. Tako se radi u Skandinaviji, gdje se mlade dodatno osposobljava za tehničke i specijalističke zadatke.
Prema Klasiću, to je ulaganje u otpornost društva.
– Država mora osigurati sigurnost i mir, ali i građani moraju imati odgovornost prema svojoj državi. Taj balans je temelj svake moderne demokracije.
Nove prijetnje: Dronovi i digitalni rat
Govoreći o suvremenim sigurnosnim izazovima, Klasić upozorava na nužnost modernizacije protuzračne i protudronske obrane.
– Dronovi su danas najjeftinije i najopasnije oružje. Mali su, nevidljivi za radar i mogu nanijeti goleme štete. Hrvatska zbog svoje geografske plitkoće mora imati slojevitu protuzračnu obranu – objašnjava.
Dodaje da današnji ratovi nisu samo oružani nego i informacijski, vođeni dezinformacijama, propagandom i kibernetičkim napadima.
– Zato se moramo obrazovati i u digitalnoj sigurnosti, jer informacija je postala jednako važna kao oružje – kaže.
Zagreb: Ideologija umjesto upravljanja
U posljednjem dijelu razgovora Klasić se vraća na Zagreb i politiku gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Smatra da se gradska uprava bavi ideološkim temama kako bi prikrila komunalne i organizacijske slabosti.
– Imenovanja članova Možemo u gradska tijela ne odstupaju od kadrovskih praksi koje su ranije kritizirali. To su isti obrasci stranačkog upravljanja – kaže Klasić.
Osvrće se i na kupnju rabljenih tramvaja iz Augsburga, za koje smatra da su nepotrebno rješenje.
– Ti su tramvaji stigli u trenutku kada su novi već bili u nabavi. Dovukli smo staru kramu i potrošili novac koji smo mogli pametnije usmjeriti.
Kao paradigmatski primjer pogrešnih prioriteta navodi odluku o Paromlinu.
– Grad ulaže 95 milijuna eura u knjižnicu, dok pitanje Jakuševca i sanacije odlagališta, koje je ekološki problem desetljećima, stoji na mjestu. Ako ne rješavamo ono što utječe na svakodnevni život građana, onda to više nije politika, nego predstava.
Zaključuje da Zagreb u posljednje tri godine ide u krivom smjeru.
– Sve više tonemo, od infrastrukture do čistoće. Ulice su zapuštene, promet zagušen, a izgled grada sve udaljeniji od zapadnoeuropskih metropola. U takvom okruženju ideološke rasprave o pjesmama i pozdravima služe samo kao dimna zavjesa – rekao je HSLS-ov zastupnik Darko Klasić gostujući u emisiji ZOOM Z1 Televizije.
