Morić pozvao Tomaševića: U Zagrebu napravi isto što tražiš u slučaju Like

Stanari Borovja traže od Grada Zagreba dubinsko ispitivanje tla i javnu objavu rezultata, a gradonačelnika Tomaševića pozivaju na odgovornost.

Stanovnici zagrebačkog Borovja ponovno su otvorili pitanje mogućeg onečišćenja tla i zakopanog opasnog otpada na području naselja. U otvorenom pismu koje su 21. kolovoza poslali zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću traže neovisnu, stručnu i dubinsku analizu tla.

Građani se pritom pozivaju na informacije stare više od deset godina. Još 2014. govorilo se o mogućnosti da se u podzemlju nalaze metalni predmeti ili spremnici s potencijalno opasnim sadržajem.

Prema njihovim tvrdnjama, tadašnja istraživanja nisu dala konačan odgovor na pitanje što se doista nalazi ispod površine.

Sumnje sežu još u devedesete

Domagoj Morić, predstavnik Inicijative stanara Borovje, kaže kako informacije stanovnika i raniji medijski napisi upućuju na mogućnost da je tijekom devedesetih na tom području zakapavan opasni otpad.

– Tijekom 90-ih godina, prema izjavama stanovnika Borovja i prema medijskim napisima, ono što znamo jest da se nalazi zakopan opasan otpad i napravljena su geofizička istraživanja nakon što su te informacije objavljene. Međutim, mi kao javnost nikada nismo saznali je li analiziran sadržaj, koji su to metalni predmeti, jesu li to možda bačve s opasnim otpadom ili slično – rekao je Morić.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se dio područja na kojem postoje sumnje danas koristi i za gradske vrtove.

Morić tvrdi da moguće područje nekadašnjeg odlaganja nije ograničeno samo na njih.

– Ne samo područje gradskih vrtova, postoje indikacije da se proteže cijelo područje dolje prema Radničkoj cesti gdje se taj opasni otpad ukopavao. To je cijelo područje Borovja Istok, kako ga se naziva u dokumentima – rekao je.

Površinske analize nisu dovoljne

Prema riječima predstavnika inicijative, određena ispitivanja tla već su provedena, ali samo na površinskom sloju.

– Napravljene su površinske analize tla koje idu do 30 centimetara, gdje se pokazalo da nije postojalo onečišćenje. Međutim, to su površinske analize, a ne dubinske analize tla koje bi nam mogle reći što se točno ispod nalazi zakopano – istaknuo je Morić.

Upravo zato stanovnici traže da Grad Zagreb naruči dubinska ispitivanja kojima bi se utvrdilo postoji li onečišćenje i što se eventualno nalazi u podzemlju.

Tema je dodatno aktualizirana zbog planirane gradnje na preostalim zelenim površinama Borovja. Inicijativa „Stop betonizaciji Borovja“ već je tražila okolišna ispitivanja, među ostalim i zbog tvrdnji da se na tom području nekada odlagao različit otpad, uključujući azbest.

Strahuju od mogućeg utjecaja na okoliš

Stanari upozoravaju da bez detaljnih istraživanja nije moguće isključiti rizik za okoliš.

– Bojimo se da zapravo kemikalije i sve što se nalazi od opasnog otpada ne ode u okoliš i samim time u podzemne vode – rekao je Morić.

Istodobno naglašava da zasad nema dokaza da je tlo doista onečišćeno. Upravo zato, tvrdi, potrebno je provesti istraživanja koja će sumnje potvrditi ili otkloniti.

Ako Grad ne reagira, inicijativa najavljuje korištenje drugih oblika građanske participacije, od peticije i zbora građana do mogućeg prosvjeda.

Morić pozvao Tomaševića da reagira i u Zagrebu

Morić je na kraju izravno pozvao gradonačelnika Tomislava Tomaševića da u slučaju Borovja postupi jednako odlučno kao što od drugih institucija traži u slučaju otpada u Lici.

– Gradonačelnik Tomašević u slučaju Like poziva na odgovornost i govori da se kaže tko je postupao i što se napravilo. Stoga mi kao građani pozivamo i gradonačelnika, u mjestu gdje on ima političku moć i odgovornost, da napravi isto – poručio je Morić.

Dodao je da Grad Zagreb, prema njihovu mišljenju, ne treba čekati državu.

– Ono što mi tražimo jest da Grad napravi neovisnu i stručnu analizu bez čekanja države i da javno objavi te rezultate kako bismo mi svi kao građani i stanovnici znali što se nalazi ispod livada – zaključio je.

Stanovnici Borovja zasad čekaju odgovor Grada Zagreba. Njihov zahtjev svodi se na jedno: prije novih građevinskih zahvata utvrditi što se doista nalazi ispod površine i rezultate učiniti dostupnima javnosti.