Klasić upozorava: Gospić nije jedini slučaj, otpad je veliki biznis na kojem drugi zarađuju

Darko Klasić upozorava da se Hrvatska problemima otpada bavi tek kada eskaliraju te smatra da slučaj Gospić vjerojatno nije usamljen.

Saborski zastupnik HSLS-a Darko Klasić nije zadovoljan ishodom izvanredne saborske sjednice o slučaju Gospić. Smatra da politički zaključci sami po sebi neće riješiti problem dok na terenu ne započne konkretna sanacija.

– Ne možemo biti zadovoljni nikakvim zaključcima dok ne krene konkretna provedba same sanacije odlagališta. Nažalost, mi u Hrvatskoj požar uvijek gasimo kad izbije, nikad ga ne preveniramo – rekao je Klasić.

Takvu situaciju vidi kao posljedicu dugogodišnje politike gospodarenja otpadom u kojoj su se, tvrdi, teške odluke često izbjegavale zbog političkog oportunizma.

– Sada smo se sjetili da imamo opasnog otpada koji se zakopava po Hrvatskoj, ali kada trebamo ozbiljno razgovarati o tome kako ćemo gospodariti otpadom, onda nažalost prevladavaju populistički tonovi – rekao je.

„Mi stvaramo otpad, a ne pitamo kako će završiti“

Klasić kao primjer navodi protivljenje izgradnji pojedinih postrojenja za obradu otpada. Podsjetio je i na rasprave oko mini spalionice u sklopu KBC-a Zagreb na Rebru.

Njegova je teza jednostavna: otpad neće nestati zato što se građani ili politika protive postrojenju u svojoj blizini.

– Mi stvaramo otpad, a ne pitamo kako će on završiti – rekao je.

Smatra i da postojeći model podjele odgovornosti između lokalne, regionalne i državne razine očito nije dao dobre rezultate.

– Zakonski okvir je posložen, županije donose odluke o tome kako će se gospodariti otpadom, a država bi trebala nadzirati provedbu. To očigledno nije dobar model i moramo ga mijenjati – rekao je Klasić.

„Bojim se da Gospić nije samo jedan slučaj“

Posebno upozorava da slučaj koji je doveo do izvanredne sjednice Sabora možda nije iznimka.

– Ja se bojim da Gospić nije samo jedan slučaj, da takvih slučajeva ima jako puno. Svi načelnici, gradonačelnici i župani donosili su autonomne odluke i nisu nadzirali kako se taj otpad sanira na području njihovih županija – rekao je.

Klasić pritom upozorava i na ekonomsku stranu problema.

– Otpad je jako veliki biznis. Nije Hrvatska samo zemlja koja uvozi otpad. Mi izvozimo daleko više otpada. Hrvatska izvozi 800 tisuća tona otpada i na tome netko jako dobro zarađuje. Zašto ne zarađujemo mi? Zašto ne energetski oporabimo taj otpad? – upitao je.

Zalaže se zato za snažniji razvoj energetske oporabe i postrojenja koja bi dio otpada pretvarala u energiju, uz poštovanje ekoloških standarda.

Klasić upozorava i na rast cijena goriva

Klasić se osvrnuo i na cijene goriva, upozoravajući da njihovo povećanje ima šire posljedice od samog udara na vozače.

– Pogotovo cijene goriva i dizela značajno utječu na industriju i trgovinu. Nemojmo zaboraviti da je većina našeg transporta još uvijek na dizel – rekao je.

Smatra da bi rast cijene energenata mogao postati novi razlog za podizanje cijena proizvoda i usluga.

– Neće to toliko značajno narušiti budžete građana koliko može utjecati na gospodarske subjekte da sutra imaju izgovor da cijene idu gore zbog novih cijena energenata – upozorio je Klasić.

Kao jedan od mogućih načina zaštite od velikih oscilacija naveo je dugoročne ugovore o isporuci energenata po fiksnim cijenama. Međutim, zbog nestabilnih međunarodnih okolnosti, kaže, teško je procijeniti koliko se postojeća razina cijena može održati.