Klasić o sigurnosti: Hrvatska mora imati snagu odvraćanja u nestabilnoj regiji
Patrik Macek/PIXSELL Inflacija ponovno raste, cijene energenata pritišću kućne budžete, a država sve teže balansira između pomoći građanima i održivosti proračuna.
U trenutku kada Vlada Republike Hrvatske donosi novi paket mjera za ublažavanje rasta cijena, saborski zastupnik Darko Klasić upozorava da je država već na granici izdržljivosti. U posljednjih pet godina, ističe, Hrvatska je prošla kroz nekoliko velikih kriza, a samo na subvencioniranje energenata potrošeno je gotovo devet milijardi eura.
– Moramo biti svjesni da je to ogroman novac. To su sredstva građana, ali ona se negdje moraju uzeti. Zbog toga su ograničene mogućnosti smanjenja poreza, a ugroženi su i drugi sektori – poručio je Klasić.
Naglašava kako je prostor za dodatne intervencije sve manji jer su trošarine već svedene na minimum, a daljnje subvencije izravno opterećuju državni proračun.
Inflacija potaknuta i domaćim faktorima
Prema njegovim riječima, inflacija u Hrvatskoj nije samo uvozna, nego se dodatno pojačava na domaćem tržištu.
– Vidimo da čim dođe do rasta cijena na svjetskoj razini, kod nas cijene odmah rastu, ali kad se smanjuju, rijetko tko ih spušta. To je problem koji moramo pratiti i pokušati regulirati – rekao je.
Upozorava i na praksu trgovaca koji koriste krize za povećanje marži, kao i na fenomen smanjenja pakiranja proizvoda uz istu ili višu cijenu, što dodatno opterećuje potrošače.
– Ljudi često ne primijete da kupuju manje za isti novac. To je oblik prikrivene inflacije – ističe.
Hrvatska ovisna o uvozu hrane
Klasić posebno naglašava problem ovisnosti o uvozu hrane, što dodatno povećava ranjivost na inflaciju.
– Imamo oko 37 posto vlastite proizvodnje mesa, sve ostalo je uvoz. Kad god pokušamo pokrenuti domaću proizvodnju, nailazimo na otpor. To dugoročno nije održivo – upozorio je.
Dodaje kako se Hrvatska suočava s paradoksom – s jedne strane želi zadržati visoke ekološke standarde, a s druge ovisi o uvozu i stranim rješenjima.
Država na granici subvencija
Govoreći o Vladinim paketima pomoći, Klasić kaže kako su oni u početku bili učinkoviti, ali dugoročno postaju problem.
– Ako stalno subvencionirate, taj novac morate negdje uzeti. Ili iz mirovina, socijalnih davanja, ulaganja u gospodarstvo ili sigurnost – kaže.
Ističe da bi fokus trebao biti na jačanju gospodarstva, a ne isključivo na održavanju standarda kroz potrošnju.
– Rast BDP-a i kreditnog rejtinga pokazuju da su mjere imale učinka, ali to je kratkoročno. Dugoročno bez ulaganja u proizvodnju nema održivosti – upozorava.
Zaštita potrošača i slaba provedba zakona
U Saboru se paralelno raspravlja o izmjenama Zakona o zaštiti potrošača, no Klasić smatra da problem nije u zakonima nego u njihovoj provedbi.
– Donosimo dobre propise, ali provedba uvijek šteka. Potrošač na kraju ostaje nezaštićen – rekao je.
Kao jedan od problema ističe i nedostatak razvijene servisne mreže u Hrvatskoj, zbog čega građani često ostaju bez adekvatne podrške nakon kupnje proizvoda.
– Imate situacije da se uređaj mora slati na drugi kraj države. To demotivira ljude da uopće ostvaruju svoja prava – kaže.
Energetska politika i nuklearna opcija
Jedno od ključnih pitanja, prema njegovim riječima, ostaje energetska neovisnost.
– Nuklearna energija je dugoročno rješenje koje može osigurati stabilnost i niže cijene, ali politika to izbjegava jer rezultati nisu vidljivi odmah – ističe.
Dodaje kako Hrvatska trenutno paradoksalno potiče električna vozila, dok se električna energija i dalje proizvodi iz fosilnih goriva.
Sigurnost i utrka naoružavanja u regiji
Osim ekonomskih tema, Klasić upozorava i na sigurnosne izazove u regiji, posebno u kontekstu jačanja vojnog potencijala Srbije.
– Srbija je u posljednjih deset godina uložila više od sedam milijardi eura u naoružanje, dok je Hrvatska uložila znatno manje. To stvara neravnotežu – rekao je.
Naglašava kako Hrvatska mora ulagati u obranu, ali isključivo u funkciji odvraćanja.
– Ne trebamo ofenzivno oružje, ali moramo imati dovoljno snažan sustav da odvratimo potencijalnog agresora – poručio je.
Upozorava i na rizik regionalne utrke u naoružanju, koja može dodatno opteretiti proračune i destabilizirati odnose.
Europa između sporosti i globalnih promjena
Govoreći o širem kontekstu, Klasić smatra da se svijet nalazi na prekretnici.
– Urušava se međunarodni poredak kakav smo poznavali posljednjih 80 godina. Sve više se vraćamo politici moći – rekao je.
Dodaje kako Europska unija reagira presporo na globalne izazove, što dodatno smanjuje njezin utjecaj.
Građani između realnosti i očekivanja
Za kraj, Klasić poručuje da će građani morati biti oprezniji u potrošnji.
– Treba voditi računa o svakom euru i ne nasjedati na marketinške trikove. To je jedini način da se kroz ovu krizu prođe što bezbolnije – zaključio je.
