Darko Klasić o rastu plaća u javnom sektoru: Rast ne prati produktivnost

Udio Europske unije u svjetskoj industrijskoj proizvodnji u posljednjih 25 godina pao je s 25 na 15 posto, a Hrvatska, kao dio eurozone i jedinstvenog tržišta, taj pad osjeća kroz stagnaciju industrije, gubitak radnih mjesta i inflaciju višu od prosjeka eurozone, poručio je u Hrvatskom saboru zastupnik Darko Klasić.

EU pred ozbiljnim izazovom 

U svom saborskom govoru Darko Klasić otvorio je pitanje dugoročne konkurentnosti Europske unije, ističući da se Unija, kojoj Hrvatska pripada i od koje ima političke i gospodarske koristi, suočava s ozbiljnim izazovima na globalnom tržištu. Pad udjela u svjetskoj industrijskoj proizvodnji, naglasio je, nije apstraktna statistika, nego izravno utječe na nacionalna gospodarstva, uključujući hrvatsko tržište rada i životni standard građana.

– Europska unija, kojoj pripadamo i kojoj dugujemo mnogo u pogledu političke stabilnosti i gospodarskih poticaja, danas se suočava s ozbiljnim izazovom i time postaje sve manje konkurentna na globalnom tržištu, a pad udjela EU u svjetskoj industrijskoj proizvodnji u zadnjih 25 godina pao je sa 25 na 15 posto danas – rekao je Darko Klasić.

Govoreći o položaju Hrvatske, zastupnik je poručio da zemlja, prema njegovoj ocjeni, nije dio rješenja, već dio problema koji se reflektira kroz odnos potrošnje i stvaranja nove vrijednosti. Upozorio je na raskorak između rasta plaća i rasta produktivnosti te između potrošnje i investicija, što, kako tvrdi, dugoročno slabi konkurentnost domaće industrije.

Zelene politike dovode do narušavanja konkuretnosti

Poseban naglasak stavio je na cijene energije i regulatorni okvir unutar Europske unije, koje je usporedio s uvjetima na tržištima Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Prema njegovim riječima, troškovi prilagodbe zelenoj tranziciji, iako nužnoj, provode se bez jasnog osjećaja za tempo i razmjer, što dovodi do narušavanja konkurentnosti pojedinih industrijskih grana, uključujući kemijsku, metaluršku i prehrambenu industriju.

– Zelene politike postale su nekritička nova religija za progresivnu politiku koja je bez realnog napretka, dok naše tvrtke plaćaju visoke regulatorne troškove prilagodbe europskoj legislativi, a konkurenti izvan EU, koji nemaju takve obveze, proizvode jeftinije i brže – poručio je Darko Klasić.

U nastavku je govorio o domaćim, kako ih je nazvao, dodatnim negativnim čimbenicima. Spomenuo je velik broj jedinica lokalne samouprave, rast poljoprivrednih poticaja bez povećanja proizvodnje te poticanje potrošnje koje, prema njegovoj ocjeni, nije praćeno jačanjem industrijske baze. Takva kombinacija, rekao je, dovodi do stagnacije industrijske proizvodnje i gubitka konkurentnosti u poljoprivredi.

Do inflacije doveo i rast plaća u javnom sektoru

Pitanje inflacije vezao je uz rast javne i osobne potrošnje te rast plaća iznad razine produktivnosti, ističući da se to već odražava na činjenicu da Hrvatska ima višu stopu inflacije od prosjeka eurozone. Kao primjer naveo je aktualne zahtjeve za povećanjem plaća u javnom sektoru.

– Upravo čitamo u medijima o zahtjevu za rast plaća u javnom sektoru od osam posto, dok nam je istovremeno predviđen rast BDP-a u ovoj godini tri posto, možda i malo niže od toga, i to nije dugoročno održivo – rekao je Darko Klasić.

U tom kontekstu iznio je podatak da je hrvatska industrija u prošloj godini, prema njegovim riječima, izgubila 8000 radnih mjesta, što je povezao s padom konkurentnosti ne samo na svjetskoj, nego i na europskoj razini. Smatra da realni sektor više ne može pratiti rast plaća bez istodobnog povećanja produktivnosti.

Govoreći o državnoj potrošnji, upozorio je da se, kako je rekao, milijarde troše na subvencije i transfere koji često ne stvaraju dugoročne učinke, dok se premalo ulaže u inovacije i istraživanje. Poručio je da Hrvatska i Europska unija ne trebaju više administracije, već više inženjera, istraživača i poduzetnika.

Trebaju nam konkretne reforme

U završnom dijelu govora dotaknuo se odnosa zelene tranzicije i industrijske politike, naglašavajući da se, prema njegovu stajalištu, ne mogu zatvarati postojeći industrijski pogoni bez stvaranja novih, konkurentnih i održivih kapaciteta. Hrvatsku je opisao kao zemlju koja stoji pred izborom između nastavka oslanjanja na uvoz, doznake iz inozemstva i sredstva iz europskih fondova ili stvaranja gospodarstva koje stvara vrijednost unutar vlastitih granica.

– Vrijeme je da se iz retorike o rastu prebacimo na konkretne reforme, povećanje produktivnosti, konkurentnosti i učinkovitu javnu upravu – poručio je Darko Klasić.