Globalno istraživanje: Evo čega se svijet boji u 2026.
Freepik/Ilustracija Gotovo 80 posto građana diljem svijeta ulazi u 2026. godinu s uvjerenjem da će prosječne globalne temperature nastaviti rasti, dok istodobno snažno raste bojazan da će umjetna inteligencija preoblikovati tržište rada i zamijeniti milijune radnih mjesta.
Istraživanje koje je Ipsos proveo na uzorku od 23.642 ispitanika u dobi od 18 do 74 godine, u 30 država svijeta, otkriva jasnu hijerarhiju globalnih strahova i očekivanja za nadolazeću godinu. Na samom vrhu nalazi se klimatska kriza, koja je u percepciji građana dobila status gotovo neizbježnog trenda, dok se geopolitički i gospodarski rizici, iako prisutni, nalaze u drugom planu.
Prema podacima iz ankete, 78 posto ispitanika smatra da će se prosječne globalne temperature povećati tijekom 2026. godine. Odmah iza toga dolazi očekivanje rasta broja ekstremnih vremenskih nepogoda, što dijeli 69 posto sudionika istraživanja. Ta kombinacija klimatskih pokazatelja upućuje na široko rasprostranjeno uvjerenje da će posljedice klimatskih promjena postajati sve vidljivije, ne samo kroz znanstvene izvještaje, nego i u svakodnevnom životu građana.
Na trećem mjestu nalazi se tehnološki faktor koji izaziva gotovo jednaku razinu zabrinutosti kao i okolišni rizici. Umjetna inteligencija, prema mišljenju 67 posto ispitanika, zamijenit će mnoga radna mjesta u njihovim zemljama. Taj podatak reflektira rastuću globalnu raspravu o automatizaciji, transformaciji tržišta rada i potrebi prilagodbe obrazovnih sustava i socijalnih politika novim tehnološkim realnostima.
Photo: Marko Picek/PIXSELL
Mnogi očekuju pobune i prosvjede
Društvena i politička nestabilnost također zauzima visoko mjesto u percepciji građana. Gotovo 59 posto ispitanika očekuje velike prosvjede i pobune protiv državnih vlasti u svojim zemljama, što ukazuje na rašireno nepovjerenje u institucije i strah od produbljivanja socijalnih napetosti u brojnim regijama svijeta.
Gospodarski rizici, iako prisutni, bilježe nešto nižu razinu očekivanja. Manje od polovice sudionika istraživanja, njih 48 posto, smatra da će njihova zemlja tijekom 2026. godine ući u recesiju. Još manji udio, 39 posto, vjeruje da bi moglo doći do sloma glavnih svjetskih tržišta kapitala, što sugerira da unatoč geopolitičkim krizama i inflacijskim pritiscima dio javnosti i dalje očekuje određenu razinu stabilnosti globalnog financijskog sustava.
Geopolitička pitanja također su prisutna u očekivanjima, ali s osjetno nižim postocima. Samo 29 posto ispitanika vjeruje da će rat u Ukrajini završiti tijekom 2026. godine, što odražava rašireni pesimizam oko brzog političkog rješenja tog sukoba. Na samom dnu ljestvice nalazi se očekivanje da će Donald Trump dobiti Nobelovu nagradu za mir, u što vjeruje 21 posto sudionika istraživanja.
Rezultati Ipsosove ankete oslikavaju svijet u kojem se klimatske promjene i tehnološka transformacija percipiraju kao dugoročne, gotovo neizbježne sile, dok se politički i financijski rizici promatraju kroz prizmu neizvjesnosti, ali bez jedinstvenog globalnog konsenzusa o njihovom ishodu. Takva struktura očekivanja sugerira da će 2026. godina, barem u percepciji građana, biti obilježena više strahom od sustavnih promjena nego od pojedinačnih kriznih događaja.
