strateška autonomija

Sokol progurao zakon u Europskom parlamentu: Europa vraća proizvodnju lijekova iz Kine i Indije

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu izborio mehanizme koji bi trebali osigurati ravnopravan pristup kritičnim terapijama u svim državama članicama
33bef73c-e8e5-4674-a4cd-56e9c8311b08

Zakonodavno izvješće o kritičnim lijekovima, čiji je autor hrvatski zastupnik Tomislav Sokol, na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta usvojeno je uvjerljivom većinom, uz poruku da Europska unija mora prekinuti ovisnost o uvozu lijekova i osigurati ravnopravan pristup terapijama za sve države članice.

Europa između ovisnosti i strateške autonomije

Izvješće je predstavljeno kao odgovor na, kako je istaknuto, urušavanje međunarodnog poretka i rastuću ovisnost Europske unije o uvozu generičkih i inovativnih lijekova iz trećih zemalja. U fokusu dokumenta je povratak proizvodnje lijekova na europsko tlo, jačanje farmaceutske industrije unutar Unije te stvaranje sigurnijeg i predvidljivijeg lanca opskrbe.

– Ako Europa ne postane neovisna u ključnim strateškim područjima poput proizvodnje hrane, lijekova i oružja te energetike, pretvorit će se u propali i marginalni dio svijeta. Dok Trump redefinira cijene „blockbuster“ lijekova u Americi i sklapa sporazume s velikim farmaceutskim kompanijama o desecima milijardi dolara investicija u SAD, Europa kasni kao i uvijek. Sve više i više smo ovisni o uvozu generičkih lijekova iz Indije i Kine, a Trump prijeti da nas učini ovisnima i o uvozu skupih inovativnih lijekova iz Amerike. Zato je Zakon o kritičnim lijekovima od ogromne važnosti – naglašava Tomislav Sokol.

Luka Stanzl/PIXSELL

Zajednička nabava i prednost europskim proizvođačima

Jedna od središnjih točaka izvješća je uvođenje zajedničke nabave lijekova na razini Europske unije, čime se nastoji osigurati ravnopravniji pristup terapijama u svim državama članicama. Time se, prema objašnjenju autora, jača pregovaračka pozicija manjih zemalja prema velikim farmaceutskim kompanijama, koje su do sada često imale prednost u dobivanju novih i kritičnih lijekova.

– To je posebno važno za manje članice poput Hrvatske koje će ovime značajno ojačati svoj pregovarački položaj prema velikim farmaceutskim kompanijama. Pacijenti u malim državama dobivat će najnovije kritične lijekove u isto vrijeme kao i pacijenti u velikim državama što, nažalost, do sada nije bio slučaj. Novost je i to da će kod javne nabave lijekova prednost imati lijekovi koji su proizvedeni u Europskoj uniji, čime ćemo poticati europsku proizvodnju i smanjiti ovisnost o uvozu lijekova iz Indije, Kine i SAD-a – poručuje Tomislav Sokol.

Mehanizam obvezne raspodjele kao politička poruka

Najveći novitet izvješća, prema riječima autora, jest uvođenje mehanizma obvezne raspodjele lijekova između država članica u situacijama nestašica. Riječ je o instrumentu koji bi omogućio brzo preusmjeravanje zaliha iz većih država prema manjima koje se suočavaju s prekidima u opskrbi.

– Ovaj mehanizam, oko kojega je bilo najviše otpora velikih i moćnih, omogućit će brzo i učinkovito preusmjeravanje lijekova iz velikih država u one manje, poput Hrvatske, koje se suočavaju s nestašicama. Današnjim glasanjem donijeli smo jasnu političku odluku kojom solidarnost, sigurnost opskrbe i zdravlje europskih građana stavljamo ispred interesa međunarodnih kompanija i stranih sila – zaključuje Tomislav Sokol.

Europska unija
Europski parlament
farmaceutska industrija
Hrvatska
kritični lijekovi
Nestašica lijekova
strateška autonomija
Tomislav Sokol
zajednička nabava