Beverly Hills uz Zagreb? Panian objašnjava: Ovdje se živi mirno, sigurno i pametno
Dugo Selo u Martinjskom tjednu slavi tradiciju i bilježi trend koji je u Hrvatskoj rijedak: kontinuirani rast stanovništva i ulaganja. Gradonačelnik Nenad Panian u razgovoru za Z1 govori o godinama intenzivne gradnje komunalne mreže, vrtićima i školama, energetskoj tranziciji, novim tvornicama i urbanističkim planovima koji centar podižu u visinu, dok rubovi ostaju “zeleni dnevni boravak” grada.
Martinjska tradicija kao identitet grada
Panian Martinje opisuje kao vremeplov koji spaja povijest i sadašnjost, s jasnom porukom što Dugo Selo želi biti – grad obitelji.
– U Dugom Selu imamo Stopu svetog Martina, prvi smo je u Hrvatskoj postavili. Ovi dana ćemo otvoriti i spomenik obitelji. Moj san je napraviti grad udoban za život, grad obitelji, da smo svi jedna velika obitelj – rekao je Panian.
Uz tradiciju ide i fešta: koncert Petra Graše, potom Psihomodo Pop u Sportskoj dvorani, a nedjelja je rezervirana za nastup KUD-a Preporod.
– Mi imamo folklor, običaj i onaj najljepši ples. Navečer su se zabavljali uz vino. To je bilo to – kaže gradonačelnik.
Grad koji raste: Tko dolazi i zašto?
Dugo Selo je od manje od 9 tisuća stanovnika do 1990-ih poraslo na oko 23 tisuće danas. Panian taj rast vidi u valovima doseljavanja i u izboru koji ljudi danas donose.
– Imamo mir… Ljudi su kupovali stanove i to ne staje. Slušam ljude što trebaju: ceste, biciklističke staze, vanjske sprave za vježbanje, dječja igrališta – ističe gradonačelnik.
Rast je poduprt urbanističkim planovima koji su “otključali” investicije.
– Kod mene nema da govorim “zbog čega radite”. Problem jedne firme smo riješili u 10 minuta. Zato Dugo Selo raste – rekao je Panian.
Komunalna infrastruktura prvo, sve ostalo nakon
Grad je, tvrdi Panian, svjesno odradio najteži, „nevidljivi” dio – kanalizaciju, vodu, odvodnju i rasvjetu, pa zatim pristupne ceste.
– Danas svaka vikendica na Martin Bregu ima kanalizaciju, vodovod, plin, asfalt, rasvjetu. Održavanje toga užasno puno košta – naglašava gradonačelnik, podsjećajući da je aglomeracija istoka Zagrebačke županije (četiri grada i deset općina) donijela najveći kanalizacijski iskorak, uz regionalni vodovodni sustav i novo crpilište.
Investitori i radna mjesta: Od aluminija do zelene tranzicije
U poduzetničkoj zoni, uz prometnice i komunalnu opremu, dolaze veliki igrači.
– To je velika tvornica… projekt 42 milijuna eura. Kod nas će biti završna obrada, farbanje i distribucija dalje – rekao je Panian o španjolskoj kompaniji Cortizo.
Dodaje da su “prije dva dana bili i Kinezi, najveća kineska firma u svom sektoru zelene tranzicije”, te da se oko inkubatora veže 12 tvrtki.
– Pregovor ne počinje novcem, nego doživljajem mjesta i talentom – dodaje gradonačelnik.
– Nisam im govorio o novcima. Odveo sam ih u centar izvrsnosti iz robotike u srednjoj školi Dugo Selo. Bili su oduševljeni – rekao je Panian.
Društvena infrastruktura: Vrtići, škole, dvorane
Najveći pritisak je na vrtićima i školama.
– Vrtić radimo više od tri godine. Papirologija zna usporiti sve. Ipak, završavamo tri vrtićka projekta po 80 djece – ukupno oko 240 mjesta. Kreće i osnovna škola u Lukarišću, treba nam još jedna trenažna dvorana – rekao je gradonačelnik.
Administraciju naziva uskim grlom.
– To su stvari koje koče razvoj – ističe Panian.
Željeznica i promet: Čvorište regije
Dugo Selo je ključno željezničko čvorište.
– Tu se račvaju pruge prema Budimpešti i prema Beogradu. Kod rekonstrukcije je puno problema, zato se linije ponekad moraju zatvarati – rekao je gradonačelnik.
Panian zagovara hrabrija ulaganja u brzu prugu.
– Zamislite Zagreb–Split, Zagreb–Rijeka, Zagreb–Osijek u sat vremena – to je budućnost – naglašava Panian.
Proračun i cijene: zašto su rasle komunalne naknade
Na pitanje o nepopularnim mjerama, Panian transparentno navodi tri udarca na lokalne proračune: ukidanje prireza bez pune kompenzacije, rast plaća u ustanovama te porezne olakšice mladima.
– Ne možete uzeti tri stvari i očekivati da će proračun opstati na starim naknadama. Prije osam godina proračun je bio 6,5 milijuna eura, a danas toliko samo dajemo za predškolski odgoj – kaže gradonačelnik, pa zaključuje kako su korekcije nužne da bi se održalo ono što je izgrađeno.
Zeleni grad: Od LED rasvjete do geotermala
Dugo Selo je među prvim gradovima prešlo na LED rasvjetu, i to modelom leasinga. – Sad nadalje je 70% uštede – kaže Panian.
Na zgrade u gradskom vlasništvu ugrađeni su solarni paneli, a u pripremi su i sljedeći energetski zahvati.
– U tajnosti smo radili studiju geotermala… Geotermali su budućnost Hrvatske – ističe gradonačelnik.
Uz to, grad planira bioplinske energane manjeg kapacitete za mulj i biootpad.
– Očuvanje prirode košta – dodaje Panian.
Gospodarenje otpadom: Navike građana i stvarni troškovi
Reciklažno dvorište radi godinama, planira se još jedno.
– Što više stavljate u komunalni otpad, a manje odvajate, to nas više košta. Očuvanje prirode košta – ponavlja gradonačelnik i objašnjava da su odvozi i obrada svake frakcije trošak koji izravno pogađa proračun.
– Odvoz bio otpada i plastike plaćamo po toni; papir je iznimka – naglašava Panian.
Kultura, udruge i “Stara jela s Dugog Sela”
Manifestacija “Stara jela s Dugog Sela” prerasla je lokalni okvir i u sebe upisala različite kuhinje doseljenika.
– Želim upoznati kuhinju svih naroda koje u Dugom Selu obitavaju… Ali, naravno, glavno ostaje ‘guska z mlincima’, jer ipak je Martinje – rekao je gradonačelnik.
Uključivanje građana u udruge, pogotovo mladih smatra ključnim.
– Uključite se u udruge – one znače socijalizaciju, prijateljstvo, odgovornost i razvoj društva – poručuje Panian.
Sport: Infrastruktura i realnost troškova
Nogomet dobiva umjetnu travu po FIFA-inim standardima, pumptrack je među najvećima u regiji, a planiraju se i dodatna igrališta i svlačionice.
– Najveći problem u sportu je novac. Grad koliko može, županija isto, ali za profesionalne iskorake država se mora jače uključiti – ističe gradonačelnik.
Urbanizam: Centar u visinu, rubovi ostaju zeleni
Koncept je jasan: kompaktan, viši centar uz željeznički koridor, s dnevnim potrebama na pješačkoj udaljenosti, i sačuvani “zeleni prsten” Martin Brega, Prozorja i Andrilovca.
– U centru se gradi u visinu da stanovnici do škole, vrtića, dućana i kolodvora dođu pješice. Rubovi ostaju mirniji za prirodu i život – rekao je Panian.
Zelenilo i javni prostor
Sadnja je masovna, održavanje zahtjevno.
– U posljednjim godinama posadili smo oko 1.300 stabala i 4.000 grmova, napravili šetnicu prema Martin Bregu. Ovo ljeto 40% novog posađenog stradalo je zbog ekstremnih uvjeta – zalijevanje je svakodnevni posao – kaže gradonačelnik.
Zašto je Dugo Selo “dobro mjesto za život”
Panian rezimira u prepoznatljivom tonu.
– Želim da Grad Dugo Selo bude doista kvalitetna, suburbana cjelina grada Zagreba. Mladi žele sigurno okruženje, van favela i nesigurnih zona, gdje mogu sa svojim djetetom šetati i pozdraviti susjede. Dobar dan je lijepi početak – poručuje gradonačelnik.
