Uvoz svijeća u deset godina porastao 620 posto, domaća proizvodnja gubi tržište
Goran Stanzl/PIXSELL Prema službenim podacima, Hrvatska je 2015. godine uvezla svijeće u vrijednosti od svega 410 tisuća eura. Do 2024. taj je iznos narastao na gotovo tri milijuna eura – točnije, 2,955 milijuna eura. Rast od 620 posto u samo deset godina pokazuje koliko se tržište promijenilo, osobito nakon 2020. godine, kada su uvozne svijeće preplavile police domaćih trgovina.
Najveći skok zabilježen je upravo u tom razdoblju – od 810 tisuća eura u 2020. na više od 2,3 milijuna eura u 2022. godini. U istom razdoblju potrošačke navike dodatno su se promijenile, pa se sve više kupaca okreće estetskim, mirisnim i sezonskim svijećama iz masovne proizvodnje, često iz uvoza.
Domaći proizvođači pod pritiskom
S druge strane, domaća proizvodnja svijeća bilježi kontinuirani pad. Hrvatska je 2015. godine izvezla svijeće u vrijednosti od 359 tisuća eura, dok je 2024. taj iznos pao na svega 252 tisuće eura. Pad od gotovo 30 posto pokazuje da su domaći proizvođači izgubili dio tržišta, ali i da im konkurencija iz inozemstva – osobito iz Poljske, Njemačke i Kine – ozbiljno prijeti.
Osim nižih cijena, strani proizvođači sve češće nude modernije dizajne, aromaterapijske proizvode i robne marke koje ciljaju mlađu, urbaniju publiku. Time domaće svjećarstvo, tradicionalno vezano uz vjerske i komemorativne prigode poput Svih svetih, sve teže pronalazi nove kupce tijekom ostatka godine.
Tržište koje ovisi o blagdanima
Potražnja za svijećama u Hrvatskoj i dalje snažno raste tijekom blagdanskih razdoblja, osobito uoči Svih svetih i Božića. No izvan tih sezonskih vrhunaca tržište stagnira, što dodatno otežava održivost malih i srednjih proizvođača. Analitičari ističu da bi bez strateške potpore domaćoj proizvodnji Hrvatska uskoro mogla u potpunosti ovisiti o uvozu svijeća, što je već slučaj s nizom drugih potrošačkih proizvoda.
Promjena koja otkriva dublji problem
Pad izvoza i eksplozivan rast uvoza svijeća samo su jedan od pokazatelja šireg trenda – smanjenja konkurentnosti domaće proizvodnje i rastuće ovisnosti o inozemnim robama. Ako se takav smjer nastavi, Hrvatska bi mogla ući u zonu trajnog deficita čak i u sektorima koji su desetljećima bili tradicionalno domaći.
