Hrvatska na dnu Europe po ulaganjima u istraživanje i razvoj
Frepik/Ilustracija Prosjek Europske unije u ulaganjima u istraživanje i razvoj iznosi 285 eura po stanovniku, a Hrvatska se s 138 eura smjestila pri samom dnu ljestvice, daleko iza najuspješnijih zemalja i ispod većine usporedivih država.
Na vrhu europske ljestvice ulaganja u istraživanje i razvoj nalazi se Luksemburg s čak 759 eura izdvojenih po stanovniku. Slijedi Danska sa 587 eura te Nizozemska s 543 eura. Prosjek Europske unije iznosi 285 eura po stanovniku, što Hrvatsku s njezina 138 eura stavlja u red zemalja koje ozbiljno zaostaju za razvijenijim članicama.
Usporedba sa susjednim i sličnim državama pokazuje da Slovenija ulaže gotovo dvostruko više – 275 eura, Češka 147 eura, dok Mađarska zaostaje sa svega 59 eura. Hrvatska se tako, unatoč članstvu u Europskoj uniji i dostupnosti europskih fondova, svrstava pri dno europske ljestvice.
Takav omjer ulaganja otvara pitanje može li zemlja s tako niskim iznosima pratiti korak s državama koje istraživanje i razvoj tretiraju kao temelj dugoročnog gospodarskog rasta.
Photo: Marko Picek/PIXSELL
Dok drugi trče maraton mi stojimo na mjestu
Globalni kontekst još je nepovoljniji. Japan, primjerice, godišnje ulaže više od 3 posto BDP-a u istraživanje i razvoj, što po stanovniku iznosi nekoliko tisuća eura. Kada bi Hrvatska nastavila s trenutačnim tempom ulaganja od 138 eura, trebalo bi nam više od pola stoljeća da dođemo blizu japanske razine, i to pod pretpostavkom da Japan u međuvremenu stoji u mjestu – što, jasno, nije slučaj.
Drugim riječima, dok se razvijene zemlje utrkuju u inovacijama i digitalnoj transformaciji, Hrvatska trči vlastiti maraton tempom šetnje oko Jaruna. Ako se trendovi ne promijene, naš će znanstveni sektor ostati na margini, a pitanje konkurentnosti gospodarstva bit će sve teže prikriti birokratskim frazama o „pametnoj specijalizaciji“.
