JAČI OD PUNO VEĆIH ZEMALJA

Hrvatska prva u Europskoj uniji po udjelu profesionalnih vatrogasaca

S udjelom od 0,45 posto u ukupnoj radnoj snazi, Hrvatska više nego dvostruko nadmašuje prosjek EU-a i prednjači ispred Grčke i Češke
snažan vjetar KBC Zagreb fasada oluja Sanjin Strukic/PIXSELL

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je i 2024. godine ostala na vrhu ljestvice zemalja Europske unije po udjelu profesionalnih vatrogasaca u radnoj snazi. Na drugom mjestu nalazi se Grčka s 0,41 posto, a treća je Češka sa 0,34 posto, dok najmanje vatrogasaca imaju Nizozemska, Danska i Švedska.

Hrvatska je i 2024. godine zadržala prvo mjesto u Europskoj uniji po udjelu profesionalnih vatrogasaca u ukupnoj radnoj snazi. Prema podacima Eurostata, udio u Hrvatskoj iznosi 0,45 posto, što je više nego dvostruko iznad prosjeka EU-a koji se kreće na razini od 0,19 posto.

Na drugom mjestu nalazi se Grčka s udjelom od 0,41 posto, dok je Češka treća sa 0,34 posto. Viši udio od prosjeka bilježe i Latvija (0,31 posto), Rumunjska (0,30 posto) te Poljska i Cipar, obje zemlje s 0,28 posto. Na dnu ljestvice su sjeverne članice Nizozemska (0,07 posto), Danska (0,08 posto) i Švedska (0,10 posto).

Godinama održavamo vodeću poziciju u EU

Razlike u brojkama pokazuju i razlike u geografskim i klimatskim uvjetima. Hrvatska, kao i druge mediteranske zemlje, redovito se suočava s velikim šumskim požarima, osobito tijekom toplinskih valova ljeti kada opasnost raste zbog dugotrajnih suša i visokih temperatura. U takvim okolnostima sustav vatrogastva u Hrvatskoj dobiva ključnu ulogu u zaštiti ljudi, naselja, infrastrukture i prirode.

Dodatno, hrvatski model počiva i na snažnoj mreži dobrovoljnih vatrogasnih društava koja djeluju uz profesionalne postrojbe. U kriznim situacijama, poput velikih požara na Jadranu ili poplava u kontinentalnom dijelu zemlje, taj sustav se pokazuje presudnim jer omogućuje brzo reagiranje i koordinaciju velikog broja ljudi na terenu.

Za usporedbu, zemlje sjeverne i zapadne Europe, koje na ljestvici bilježe najmanje udjele profesionalnih vatrogasaca, većim dijelom se oslanjaju na dobrovoljna društva i na drukčije modele civilne zaštite. One rijetko imaju izazove poput višednevnih požara golemih razmjera, a češće se nose s lokalnim incidentima ili specifičnim prirodnim nepogodama, poput poplava i oluja.

Hrvatska tako već godinama održava vodeću poziciju u Uniji, a brojke potvrđuju kako je vatrogastvo u domaćem sigurnosnom sustavu strateški prioritet. Dolazeće godine, uz sve češće klimatske ekstreme, bit će još jedan test za spremnost i organizaciju hrvatskih vatrogasnih snaga.

Photo: Marko Picek/PIXSELL

Češka
Europska unija
Eurostat
Grčka
Hrvatska
Požari
Radna snaga
vatrogasci