Velika Gospa u Stenjevcu: Tisuće vjernika na misi i uz stol pun domaćih delicija

Od ranog jutra ulice Stenjevca bile su pune. Vjernici su iz raznih dijelova Zagreba i okolice dolazili prema crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, gdje su se održavale mise i procesija povodom blagdana Velike Gospe.

Ispred crkve, u procesiji, kip Gospe nosili su članovi župe, a uz njih su hodale obitelji, mladi i stariji, moleći i pjevajući marijanske pjesme.

Nakon misnog slavlja, okupljeni su se spustili prema štandovima i šatorima. Dio posjetitelja ostao je uz glazbu i druženje, a drugi su se zadržali u razgovoru s obrtnicima i izlagačima koji na stenjevačko proštenje dolaze desetljećima. Za mnoge, ovo okupljanje nije samo vjerski blagdan nego i prilika da se sretnu s poznatima i prisjete starih običaja.

Na licu mjesta pekli su se odojci i janjci, pripremala kotlovina, roštilj i langoši, a iz pojedinih kućica širio se miris fritula. Uz hranu, posjetitelji su razgledavali licitarska srca, krunice, medaljone, rukotvorine od drva, odjeću i kućanske potrepštine.

Do večernjih misa, Stenjevac je bio ispunjen glasovima, mirisima i šarenilom koje prate ovo proštenje već generacijama.

Vjerničko središte zapadnog dijela Zagreba

Stenjevac je kroz povijest bio poznat kao snažno vjerničko središte zapadnog dijela Zagreba. Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije spominje se još u 18. stoljeću, a proštenje za Veliku Gospu privlačilo je hodočasnike iz okolnih sela i prigradskih naselja. Tradicija okupljanja uz misna slavlja i sajamsku ponudu održala se do danas, a u suvremeno doba događanje je preraslo u jedno od najvećih okupljanja vjernika u Zagrebu na blagdan Velike Gospe.

Stenjevačko proštenje ima posebnu važnost za lokalnu zajednicu jer spaja duhovni sadržaj s njegovanjem običaja, a istovremeno pruža prostor za druženje, zabavu i kulturnu razmjenu. I ove Velike Gospe, crkveno dvorište i okolne ulice bile su prepune, potvrđujući kako tradicija Stenjevca ima snažan život i u 21. stoljeću.