NA DANAŠNJI DAN: Bitka za austrijsko nasljeđe, Josip Eugen Tomić, SAD kupile Aljasku, Prvi balkanski rat, BBC, Chuck Berry, Thomas Alva Edison, Chuck Berry, Man Ray, Josip Vončina, Dan kravate
Bitka za austrijsko nasljeđe – 1748.
Francuska i Španjolska priznale su 18. listopada 1748. pragmatičku sankciju Karla VI., Francuska vratila sardinskom kralju Nizzu i Savoju, a Austrija ustupila španjolskom infantu Filipu Parmu, Piacenzu i Guastallu osim još nekih drugih uzajamnih manjih ustupaka i koncesija.
Josip Eugen Tomić, hrvatski književnik – 1843.
Josip Eugen Tomić
Bio je popularni prozaist i dramatičar. Napustivši Bogosloviju, studirao je pravo u Zagrebu i Grazu. Bio je u činovničkoj službi, a 1873.-79. dramaturg Hrvatskog zemaljskoga kazališta u Zagrebu. Najpoznatija su mu djela ‘Melita’, svojevrsna kritika viših građanskih krugova, zatim ‘Veronika Desinićka’ i ‘Zmaj od Bosne’ te proze na bosanske teme. Pisao je i komedije: ‘Bračne ponude’, ‘Zatečeni ženik’ te, osobito popularnu komediju ‘Franjo barun Trenk’. Dovršio je Šenoinu ‘Kletvu’, te preveo pedesetak kazališnih djela i mnoge povijesne romane.
Zaokupljen pretežito bosanskohercegovačkom prošlošću, prikazao ju je odbacujući hajdučko-tursku tematiku i klasičnu dihotomiju »krst i nekrst«, te poput L. Botića predstavio narod, muslimanski i kršćanski, kao nedjeljivu cjelinu.
Sjedinjene Američke Države kupile Aljasku od Rusije – 1867.
Aljaska je otkrivena u 18. stoljeću, u drugoj polovici stoljeća tamo su Rusi osnovali prva naselja. Poslije Krimskog rata Rusi su se bojali da će Aljasku osvojiti Amerikanci, pa su počeli pričati da ju je bolje prodati nego izgubiti u ratu. Amerikanci su kupili Louisianu od Francuza, otok Manhatan od Indijanaca, pa je američki ministar vanjskih poslova htio kupiti Aljasku. Ponuda je predana ruskom caru prije građanskog rata 1860. godine, a prodaja je izvršena 7 godina kasnije.
Počeo Prvi balkanski rat – 1912.
Prvi balkanski rat je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Turske na drugoj strani. Pred kraj 19. i početkom 20. st. Osmansko Carstvo je bilo pred raspadom i potpuno je izgubilo nekadašnju snagu te su male balkanske države htjele iskoristiti priliku i proširiti svoj teritorij na račun ‘bolesnika na Bosporu’.
Osnovan BBC – 1922.
Chuck Berry, glazbenik – 1926.
Chuck Berry
Charles Edward Anderson “Chuck” Berry (18. listopada 1926.), američki gitarist, vokalist i skladatelj. 1926. godine u St. Louisu je rođen jedan od najutjecajnijih izvođača u povijesti rocka – Chuck Berry. Rock and roll je zasigurno postojao i prije njega. Bilo je i gitarističkog rock and rolla prije Chucka Berrya, no on je savršeno utjelovljenje svega što rock and roll znači, bilo to dobro ili zlo. Chuck Berry se razmjerno kasno počeo profesilonalno baviti glazbom. Tek je u svojoj 26. godini prvi put nastupio za honorar, a snimati je počeo tri godine kasnije. U vremenu između 1957. i 1960. Chuck Berry izdaje nekoliko vrlo zapaženih albuma, poput prvijenca After School Session (1958.), iste godine One Dozen Berrys, pa sljedeće Chuck Berry Is on Top (1959.) i na kraju pedesetih Rockin’ at the Hops (1960.) Tokom toga vremena izlazi i dvadesetak hitova koji zauvijek ostaju upisanu u povijest rock and rolla, a neki od njih su “Rock and Roll Music”, “Sweet Little Sixteen”, “School Days”, “Reelin’ and Rockin#&39”, “Johnny B. Goode” i još mnogi. Glazbenu karijeru prekida mu zatvorska kazna od tri godine na koju je osuđen zbog zapošljavanja maloljetne prostitutke u svom noćnom baru. Nakon izlaska iz zatvor izdaje vrlo zapaženi album St. Louis to Liverpool, na kojemu se nalaze hitovi “No Particular Place To Go”, “Promised Land” i “You Never Can Tell”.
Thomas Alva Edison, izumitelj – 1931.
Thomas Alva Edison
Thomas Alva Edison (Milan, Ohio, 11. veljače 1847. – West Orange, 18. listopada 1931.), američki izumitelj i tehničar.
Kao samouk u mladosti je počeo stvarati i objavljivati tehničke izume. Osnovao je u Menlo Park 1876. godine, nedaleko od New Yorka, glasoviti laboratorij u kojem je radio do smrti, a u njemu 1884. godine radio i Nikola Tesla na usavršavanju dinamo-stroja. Najpoznatiji izumi su mu mikrofon s ugljenim zrncima, megafon, fonograf, stroj za pisanje, telegrafski aparat koji otipkava tiskana slova, kvadrupleks aparat, jednostavna konstrukcija kinematografa na osnovi stroboskopskog efekta. Važan izum je žarulja s niti od ugljena, koja je služila za rasvjetu nekoliko desetljeća, prije izuma žarulje s metalnom niti. Edison je četvrti najplodniji izumitelj svih vremena, američkom patentnom birou prijavio je 1093 patenta.
Josip Kraš, političar – 1947.
Josip Kraš
Kraš, Josip, hrvatski političar (Vuglovec kraj Ivanca, 26. III. 1900 – Karlovac, 18. X. 1941). God. 1919., nakon izučenoga pekarskog zanata u Varaždinu, postao članom KPJ. Djelatan u radničkom sindikatu i 1920. izabran za člana uprave Saveza živežarskih radnika. Od 1926. tehnički voditelj i jedan od urednika lista Borba. God. 1929. osuđen od Suda za zaštitu države na petogodišnju zatvorsku kaznu, koju je izdržavao u Srijemskoj Mitrovici. Nakon oslobađanja nastavio političku djelatnost, organizirao veliki štrajk pekarskih radnika u Zagrebu (1936). Na osnivačkom kongresu KPH (1937) izabran za člana CK; 1938–39. organizacijski sekretar CK KPH. Zagovarao politiku suradnje s HSS-om i na izborima 1938. podržao listu V. Mačeka, zbog čega je 1939. smijenjen. Na čelu Ujedinjenoga radničkog sindikalnog saveza, pokrenuo list Radnik, organizirao niz štrajkova te bio zatvoren u logoru Lepoglava (1939–40). Od 1940. član CK KPJ, djelovao u ilegali te bio jedan od organizatora antifašističkoga pokreta u Zagrebu. Od svibnja 1941. organizator ustanka na Kordunu, Baniji, u Gorskom kotaru i Hrvatskome primorju. Poginuo u ustaškoj zasjedi u Karlovcu.
Man Ray, fotograf – 1976.
Man Ray, pravog imena Emmanuel Rudsitzky (Philadelphia, 27. kolovoza 1890. – Pariz 1976.), bio je američki slikar, fotograf i kipar; aktivan u Dada pokretu i Nadrealizmu.
Bio je dio avangardnog pokreta u New Yorku, posebice umjetnika okupljenih oko Galerije Stieglitz. Godine 1915., nakon susreta s Duchampom i Picabijom, postaje učesnik dadaistički performansa.
Učestvovao je između 1916. i 1922. na brojni demonstracijama i izložbama u New Yorku, i istovremeno sudjelovao u radu časopisa 391 i New York Dada.
Man Ray
Prativši Duchampa, 1921. g. stiže u Pariz gdje se pridružuje grupi umjetnikao okupljenih oko Tristana Tzara, Andréa Bretona i Picabije. Eksperimentirao je s fotografijom i filmom, stvarao kolaže i ready-made skulpture. Godine 1925. aktivno se pridružuje nadrealističkom pokretu, postaje njihov zvanični fotograf i ponovno se bavi slikarstvom.
Nadrealistički pisci i umjetnici su imali veliku sklonost fotografiji jer ništa nije moglo biti sličnije njihovoj težnji za „automatskim pisanjem“ od automatskog procesa fotografije. Man Ray je bio fotografski mađioničar.
Iako je zarađivao za život i fotografirajući portrete iz svijeta mode i visokog društva, nitko prije njega nije proširio medij fotografije kao on. U suradnji s Lee Millerom razvio je postupak solarizacije i najviše ga koristio u portretima i aktovima. Svojim „rayografijama“ dao je jak poticaj snimanju fotografia bez fotografskog aparata.
Njegovo prijateljstvo sa suvremenim avangardnim umjetnicima potpomoglo je priznanju fotografije unutar umjetničkog konteksta – kao ravnopravne slikarstvu i kiparstvu. Kao jedan od najproduktivnijih i najmaštovitijih osoba između dadaizma i nadrealizma, Man Ray se nikada nije znao odlučiti kojem od njegovih brojnih talenata se treba posvetiti.
Bavio se istovremeno kiparstvom, slikarstvom, fotografijom, filmom, književnošću, pa čak i arhitekturom.
Josip Vončina, jezikoslovac – 2010.
Josip Vončina (Ravna Gora, 18. rujna 1932. – Zagreb, 18. listopada 2010.), hrvatski jezikoslovac, književni povjesničar, akademik, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za filološke znanosti.
Od 1956. do 1960. je korektor, potom lektor u Izdavačkom poduzeću Školska knjiga u Zagrebu. Potkraj 1960. izabran je za asistenta na Katedri za povijest hrvatskoga jezika i hrvatsku dijalektologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Godine 1965. promoviran je u doktora filoloških znanosti na temelju disertacije “Jezik Antuna Kanižlića”, 1968. docent, 1974. izvanredni profesor, 1978. redoviti profesor.
Josip Vončina
Više je godina predavao na pedagoškim fakultetima u Rijeci i Osijeku. Od 1976. do 1978. godine je prodekan Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Lektor hrvatskoga jezika: 1962.1963. u Kölnu, 1963.-1964. i 1964.-1965. u Rennesu, 1969. u Mannheimu. Gost profesor: 1972.-1973. u Kölnu, 1990. u Zürichu. Od 1992. do 1999. bio je predstojnik Katedre za povijest hrvatskoga jezika i hrvatsku dijalektologiju. Umirovljen je 1. listopada 1999.
Godine 1972. pomoćnik direktora Zagrebačke slavističke škole; u toj je školi više godina bio predavač i lektor. Od 1981. do 1983. predsjednik Hrvatskoga filološkog društva. Sudjelovao je na više od stotinu znanstvenih skupova.
Rad u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti: 1977. član suradnik, 1986. izvanredni član, 1991. redoviti član. Od 1997. tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU. Ostale dužnosti u HAZU: voditelj istraživačkog projekta Proučavanje povijesti hrvatskoga književnog jezika; glavni urednik Dopuna Akademijina rječnika; urednik IV. knjige projekta Hrvatska i Europa.
Rad u Matici hrvatskoj: izvršni urednik biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti. Godine 1989. dobio je nagradu “Božidar Adžija” za značajnu znanstvenu djelatnost u oblasti društveno-humanističkih znanosti u području hrvatske leksikografije.
Dan kravate
……….
izvori:
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr
