Zemlja po cijeni iz 1971.: Građani Gornje Dubrave traže poštenu naknadu za izvlaštene parcele

Dvadeset tri eura za kvadrat – toliko Grad Zagreb nudi vlasnicima zemljišta u Gornjoj Dubravi čije parcele prolaze trasom buduće prometnice Klin–Lektrščica. Cijena je deset puta niža od tržišne, a nezadovoljni građani poručuju da ih gradska vlast tretira kao da još živimo u socijalizmu.

Na sjeveroistoku Zagreba okupilo se desetak vlasnika zemljišta. Pod natpisom “Štitimo imovinu svojih predaka” održali su mirni prosvjed i konferenciju za medije, dok su im iza leđa bageri nastavili kopati. Izvlaštenje ide, bez obzira na prigovore.

Igor Soban/PIXSELL

Procjene Grada, tvrde vlasnici, temelje se na zastarjelim podacima. Dok tržište u okolici Dubrave cijeni zemljište od 200 do 300 eura po kvadratu, gradski elaborati nude od 22 do 47 eura. Neovisne procjene sudskih vještaka, koje su naručili sami građani, Grad je odbio priznati.

– Oni određuju cijenu, odbacuju vještake, a kad ne potpišeš, dobiju kaznu. Meni su poslali dvije – jednu od tisuću eura, drugu od dvadeset tisuća ako ne dopustim upis u gruntovnicu – rekao je Željko Lobor, vlasnik jedne od izvlaštenih parcela.

Kazne su pravno dvojbene

Odvjetnica Radmila Bonifačić, koja zastupa nekoliko obitelji, istaknula je da su kazne pravno dvojbene jer su izrečene u eurima, iako zakon iz 2014. još uvijek predviđa sankcije u kunama. Dodala je da su građani bili dovedeni pred gotov čin: rješenja su im uručena 30. rujna i 1. listopada, a rok za odgovor bio je već 2. listopada – iako zakon propisuje minimalno osam dana.

Problem je, kaže, dublji. Po načelu prethodnog učinka, tržišna vrijednost zemljišta određuje se prema danu prije nego što je ono ucrtano u urbanistički plan. U ovom slučaju – 1971. godine. – To znači da se cijena računa kao da je riječ o oranici, iako je zemlja danas građevinska. Zakon ignorira stvarnost i ponižava vlasnike – rekla je Bonifačić.

Prosvjednici sumnjaju da iza žurnosti stoje rokovi europskih fondova. Rok za dovršetak projekata sufinanciranih iz EU sredstava istječe 30. lipnja iduće godine. – To bi objasnilo pritisak i brzinu postupaka – dodaje odvjetnica.

Igor Soban/PIXSELL

I ranije je bilo sličnih slučajeva

Slični slučajevi već su se događali uz Branimirovu, Sarajevsku, Oporovečku i trasu žičare – i često završavali na Upravnom ili Ustavnom sudu. Gornja Dubrava sada je samo nova točka na mapi istog problema.

Građani ponavljaju da nisu protiv razvoja ni novih cesta. Ali, kako kažu, žele pošten odnos i cijenu koja poštuje njihovu imovinu. – Ne možeš 2025. plaćati zemlju kao da je 1971. To nije napredak, to je povratak unazad – poručili su.

I dok se bageri približavaju njihovim dvorištima, ostaje gorak dojam da se u Hrvatskoj privatna imovina i dalje može oduzeti bez dužnog procesa i bez obostrane, normalne komunikacije. Zakoni su tu, ali praksa – kao da još nije izašla iz sedamdesetih.