Želite živjeti stotinu godina? Ove svakodnevne namirnice možda vam skraćuju život

Jedan stručnjak za dugovječnost sugerirao je da izbacivanje određenih namirnica iz kuhinje može potencijalno produžiti životni vijek. Iako se nekih svakodnevnih proizvoda možda teško odreći, dugoročne koristi za zdravlje mogle bi biti vrijedne toga.

Istraživač Dan Buettner detaljno je proučavao stil života u plavim zonama, fokusirajući se na specifične prehrambene i zdravstvene navike koje su prisutne u regijama svijeta u kojima ljudi žive znatno dulje nego drugdje. Te životne navike mogu se usvojiti bilo gdje, ali često podrazumijevaju zamjenu omiljene “hrane za utjehu” zdravijim alternativama.

– Nije problem ako ponekad izađete i počastite se, ali ove četiri namirnice nikad ne bi smjele prijeći prag vašeg doma, izjavio je Buettner u nedavnom videu. Jedna od prvih stvari koje je zabranio su mesne prerađevine.

– Znamo da su povezane s pojavom raka.

Prema Cancer Research UK, prerađeno i crveno meso (poput šunke, slanine, sušenog mesa i određenih kobasica) povezano je s povećanim rizikom od raka debelog crijeva.

Kemijske tvari koje se vežu za meso – nitrati i heterociklički amini – povezane su s većim rizikom od raka crijeva. Te se kemikalije mogu prirodno nalaziti u mesu, dodaju se tijekom obrade ili nastaju tijekom termičke pripreme, i mogu oštetiti stanice crijeva. S vremenom to nakupljeno oštećenje povećava rizik od razvoja karcinoma.

Smanjenje količine crvenog ili prerađenog mesa u prehrani jedan je od sigurnih načina da se smanji zdravstveni rizik. Umjesto toga, preporučuju se namirnice poput piletine, puretine, jaja i biljnih proteina kako bi se osigurao raznovrstan unos hranjivih tvari i održala ravnoteža.

Buettner je također upozorio na konzumaciju slatkiša i zaslađenih napitaka, posebno ističući pića zaslađena šećerom i pakirane slatkiše kao glavne izvore prekomjernog unosa rafiniranih šećera. Kako biste odoljeli iskušenju, savjetuje da te proizvode uopće ne držite kod kuće.

– Ako želite uživati u tim stvarima, izađite i kupite ih. Nemojte ih stalno imati pri ruci u kući, i vidimo se kad napunite sto godina.

Prekomjeran unos šećera poznat je po svom štetnom utjecaju na zdravlje i može dovesti do povećanja tjelesne težine, povišenog rizika od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i problema s jetrom.

Zamjena industrijskih slatkiša svježim ili suhim voćem može zadovoljiti potrebu za slatkim, a istovremeno povećati unos važnih nutrijenata poput vlakana, vitamina i minerala. Voće također ima manje kalorija u usporedbi s rafiniranim slatkišima, što pomaže u učinkovitijem upravljanju tjelesnom težinom.

Suho voće može biti dobar izbor za one s izraženom željom za slatkim. Budući da mu je uklonjena voda, suho voće sadrži visoku koncentraciju hranjivih tvari, ali i šećera, pa je često slađe i kaloričnije od svježeg – zato je važno paziti na veličinu porcija.

Osim toga, ovaj stručnjak za dugovječnost savjetuje da se oduprete iskušenju slanih grickalica poput čipsa i krekera. Prekomjeran unos soli može izazvati niz zdravstvenih problema, uključujući povišen krvni tlak, povećan rizik od srčanih bolesti, oštećenje bubrežne funkcije i veće šanse za moždani udar.

Odraslim osobama preporučuje se da ne unose više od 6 grama soli dnevno, što je otprilike jedna ravna čajna žličica. To uključuje i sol koja se prirodno nalazi u hrani, kao i onu koja se dodaje tijekom kuhanja ili nakon serviranja.

Prije nego što uvedete veće promjene u prehrani, poput uvođenja novih ili izbacivanja postojećih namirnica, važno je posavjetovati se s liječnikom koji poznaje vašu medicinsku povijest. On vam može pomoći da te promjene provedete bez rizika za unos esencijalnih hranjivih tvari, prenosi N1.