ZELENI IZAZOVI ZAGREBA Budiša o nužnim promjenama u sustavu gospodarenja otpadom

Govorio je o aktualnim izazovima u gospodarenju otpadom u Zagrebu, ulozi Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Resnik, političkoj volji za rješavanje ekoloških problema te održivosti sustava otpada.

Izazovi u gospodarenju otpadom

– Prema Zakonu o gospodarenju otpadom iz 2021. županije imaju obvezu izrade planova o gospodarenju otpadom, a Grad Zagreb je u statusu županije. Međutim, koliko imam informaciju, nijedna od županija nije do kraja dovela svoj postupak izrade PGO. Zagreb nije ni započeo. S obzirom na to da u gradu nastaje četvrtina ili petina ukupnog otpada u Hrvatskoj, mislim da ne dostaje sluha da se krenulo s tim dokumentom jer bez Zagreba zapravo ne možemo ni nacionalno zadovoljiti ciljeve koje su postavljeni – navodi Budiša.

Pozdravlja taj mali iskorak koji podrazumijeva predstavljanje idejnog rješenja. “Napravljena je studija utjecaja na okoliš koja treba proći proceduru u ministarstvu što će trajati 1,5 do dvije godine. U ono što smo dobili uvid tijekom skupštinske rasprave prije godinu dana i ono što smo čuli prekjučer na prezentaciji, mislim da se radi o jednom nepotpunom projektu, nije cjelovit – rekao je.

Nedostaci trenutnog projekta CGO Resnik

Budiša je naveo i što nedostaje u projektu.  – Prije svega, nedostaje odlagalište. Ako obrađujete otpad, barem deset posto otpada ostaje kojeg ne možete uporabiti. Dakle, nedostaje ta jedna kazeta. Neće to biti novi Jakuševac jer to su minimalne količine koje ostaju. Ono što dalje nedostaje je pitanje zbrinjavanja gorivog dijela otpada gdje se jasno vidi da je izlazna frakcija iz tog postrojenja gorivi dio otpada, ali je zato predviđena jedna ogromna hala za skladištenje toga što mi ukazuje da je namjera da se taj SRF/FDF izvozi vani na obradu jer je energana u fazi studije izvedivosti, uopće da se pita je li opravdana izgradnja energane – kaže.

On smatra da je to suvišno pitanje jer cjelovito rješenje otpada bez energane je nemoguće. Problematizira i činjenicu da je sada i miješani i biootpad i glomazni – sveden u jednu točku što može biti prometno vrlo izazovno.

Održiva rješenja i energetska učinkovitost

Na pitanje koliko će CGO Resnik smanjiti količinu otpada na Jakuševcu, Budiša odgovara:  – Sam CGO kako je sada zamišljen, bez energane, ne može dovesti do zatvaranja Jakuševca. Ako uđe 100 kg u postrojenje za obradu otpada, 10 posto je nešto što je gorivi dio otpada, što je neiskoristivo, a oko 50 posto je nečega što možete reciklirati, odnosno uporabiti kompostiranjem pa proizvodite plin i slično. No, to nije cjelovito rješenje – rekao je.

Komentirao je i koliko bi moglo potrajati izgradnja CGO-a.  – Sama studija utjecaja na okoliš traje godinu i pol do dvije, nakon toga imate izradu idejnog projekta, treba dobiti lokacijsku dozvolu. I to ako sve prođe bez žalbi. Nakon toga se ide izgradnja po žutoj knjizi gdje će nakon lokacijske dozvole napraviti tender dokumentacija koja onda ide na javnu nabavu koja zna trajati ne mjesecima već godinama tako da ne vjerujem da se prije 2030. može ovaj projekt realizirati – kaže.

Odvajanje otpada i sustav prikupljanja

Osvrnuo se i na model odvajanja otpada i plave vrećice koje su uvedene u Zagrebu, navodeći da je pitanje otpada postalo civilizacijsko pitanje.

– Kad dođete u neki grad onda možete po kantama za smeće zaključiti je li to uredan grad ili nije. U Zagrebu je situacija da imate pretrpane spremnike, neredovit je odvoz, što cijeli sustav čini neurednim i ekološki neispravnim. Optimizacija samog sustava prikupljanja se radi kad napravite svoju infrastrukturu. Ovdje se krenulo nekako od kraja, prvo se išlo u prikupljanje i onda ne znate što ćete s tim. Plave vrećice nije nešto što je Zagreb inovativno riješio. To su poznati primjeri, ali pet primjeri iz prakse gdje imate uređene sustave. To je pošten sustav, da koliko proizvedete da toliko i platite, ali krenulo se krivim redoslijedom i nisu se dobro postavili prioriteti – rekao je.

– Postoji red prvenstva u gospodarenju otpadom. Prva intencija je da uopće izbjegnete da nastane otpad. Kad govorimo o kućanstvima i komunalnom otpadu, svatko od nas godišnje u Zagrebu proizvede gotovo 470 kg otpada. U tom otpadu je 50 posto biološke frakcije, dakle frakcije koja se može razgraditi i kompostirati – istaknuo je Budiša.

Govorio je i o prevenciji u nastanku otpada. Navodi da bi grad mogao sufinancirati kupnju kućnih kompostera koji ne daju neugodne mirise, a brzo pretvara otpad u humusu. prema procjenama, 30.000 tona otpada se tako godišnje može prevenirati, navodi on.

Centri za ponovnu upotrebu

Spomenuo je i centre za ponovnu upotrebu.  – Puno stvari koje su glomazni otpad, recimo ormari, recimo ja sam neki dan odvezao bicikl na reciklažno, a taj bi se bicikl mogao i popraviti i mogao bi se prodati. Imate puno primjera dobre prakse u zemljama EU-a i izvan EU-a na koji način smanjiti količinu – rekao je.

Budiša se osvrnuo i na financiranje CGO Resnik i koliko će koštati.  – Prema onom što sam vidio, on bi koštao oko 140 milijuna eura, financirao bi se sredstvima grada Zagreba, vjerojatno preko kredita od EIB-a. Međutim, prema onom što sam vidio u prezentaciji, ta investicija će biti veća od predviđene investicije – rekao je.

– Postoji rizik od dugova, ali taj sustav treba napraviti tako da bude profitabilan u mjeri u kojoj može biti profitabilan jer ne zaboravimo da se 100 tisuća tona otpada odvojeno prikupi, dakle od plastike, papira, kartona, stakla, sve to uz jednu dobru sortirnicu možete dobro sortirati, imati kvalitetnu izlaznu sirovinu. Vi danas za papir možete dobiti preko 130 eura za tona – istaknuo je Budiša, dodajući da je rizik od zaduživanja uvijek prisutan.

Bitnost transparentnosti i javnog interesa

Navodi da je bitno da sugrađani znaju sve o projektu jer jedino tako možete pridobiti ljude tako da budu konstruktivno. Dodaje je bitno da i udruge trebaju gledati kako popraviti projekt, a ne kako ga ugasiti.

– Javni interes se najbolje brani tako da date javnosti potpuno transparentan uvid u cijeli projekt kako bi javnost mogla intervenirati tamo gdje smatra da je taj projekt manjkav – smatra.

Gledajući dugoročno, Budiša navodi da bi trebalo obuhvatiti sve tokove otpada.  – Ne možete sve odjedanput riješiti, ali ono što smatram velikim nedostatkom ovog projekta je upravo to da nemamo odvojenu sortirnicu, da nemamo odvojenu kompostanu od miješanog otpada. Zašto bi čekali izgradnju CGO-a kad jednu sortirnicu možemo izgraditi za dvije godine? – kaže.

– Zagreb nije Beč, London ni Kopenhagen, Zagreb ima svoje specifičnosti i tehnološko rješenje možete prilagoditi svojim navikama, platežnoj moći i konfiguraciji, nije isto kad imate grad od pet milijuna stanovnika ili 700.000 stanovnika. Sva dobra rješenja možemo sagledati i uzeti ono što nama odgovara – kazao je Budiša pa se osvrnuo i na energanu u Beogradu.

– Ne izgleda ništa spektakularno, ali cijenim to što su napravili nešto što je svojstveno njima, dakle što je njima potrebno, bez nekakvih dodatnih sadržaja. To njima služi i to će Beogradu omogućiti da ne dođe do napuljskog scenarija – rekao je.

Dugoročno rješenje za gospodarenje otpadom u Zagrebu

– Čini mi se da se ova gradska garnitura više bavila nekim drugim stvarima, koje su čak ideološki obojene, a manje komunalni stvarima jer zajedničko svima nama su komunalni problemi, otpad, promet… Meni je sad trebalo za 4 km 40 minuta i ja zaista mislim da to nije normalno. Netko tko želi dobro svom gradu trebao bi se zapitati koji su njegovi prioriteti. Kad znate koji su vam prioriteti, odredite načine kako to napraviti, a za to treba imati nekakvo znanje. Ja se bojim da su oni zakazali u tom znanju, relativno su zatvoreni za primanje bilo kakvih ideja koje ne dolaze iz njihovih svjetonazorskih krugova – navodi Budiša.

– Mislim da je to i neznanje, a prvenstveno nedostatak političke volje – smatra.

Budiša se još jednom osvrnuo na CGO Resnik navodeći da će smanjiti ugljični otisak Zagreba. “Dio tog biootpada koji se odvojeno prikupi i koji će se izdvojiti iz miješanog komunalnog otpada pretvorit će se u neki bistabilat.”