Zastupnik upozorio ministra: Ako to može Mađarska, možemo i mi
Neva Zganec/PIXSELL Geotermalna energija mogla bi postati jedan od ključnih oslonaca hrvatske energetske i prehrambene suverenosti, poručeno je u saborskoj raspravi u kojoj su zastupnik Dario Hrebak i ministar gospodarstva Ante Šušnjar otvorili pitanje ubrzanja ulaganja i konkretnijih poticaja za gradove i poljoprivredu.
Geotermalni potencijal kao razvojna prilika
– Mislim da vaše ministarstvo jako dobro radi u smislu razvoja geotermalnih potencijala Republike Hrvatske – rekao je Dario Hrebak (HSLS): saborski zastupnik, naglašavajući kako Hrvatska danas jasnije nego ikad razumije važnost energetske i prehrambene suverenosti.
Upozorio je da su istraživanja pokazala konkretne mogućnosti – od grijanja gradova do korištenja topline u plastenicima i staklenicima – što bi, kako je naveo, izravno utjecalo na konkurentnost domaće poljoprivrede i cijene proizvoda.
– Što vaše ministarstvo još može učiniti? – upitao je Hrebak, pritom iznoseći ambiciozan cilj: u sljedećih sedam do osam godina doseći razinu od oko dvjestotinjak bušotina diljem zemlje.
Šušnjar: Hrvatska ima iznadprosječne uvjete
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar odgovorio je kako Hrvatska raspolaže iznadprosječnim geotermalnim potencijalom u odnosu na ostatak Europe.
– Procjenjuje se da geotermalna energija može zadovoljiti deset posto potreba za električnom energijom i četvrtinu potreba za grijanjem i hlađenjem na razini Europe – rekao je Ante Šušnjar: ministar gospodarstva.
Dodao je kako je temperaturni gradijent u Hrvatskoj i do 50 do 60 posto veći nego u ostatku Europe, što otvara prostor za snažniji razvoj ovog sektora, ali uz, kako je naglasio, racionalno planiranje ulaganja i primjenu novih tehnologija.
Država preuzima rizik, lokalne jedinice zapinju
Šušnjar je pritom upozorio na problem sporog razvoja na lokalnoj razini.
– Mnoge jedinice lokalne samouprave su krenule putem razvoja geotermalne energije i zapele u tom procesu – rekao je ministar, pojašnjavajući kako je država preuzela ključni dio rizika kroz financiranje istražnih bušotina.
Naveo je da se projekti već razvijaju u više gradova, među kojima su Bjelovar, Velika Gorica, Vinkovci, Osijek, Zaprešić, Karlovac i Virovitica, dok je izdano 23 dozvole za 13 eksploatacijskih polja.
Energetika i poljoprivreda u istom sustavu
Ključna ideja razvoja geotermalne energije, kako je istaknuo ministar, leži u povezivanju proizvodnje električne energije i toplinskih sustava.
– Otpadna toplina iz proizvodnje električne energije koristila bi se za grijanje staklenika, proizvodnih hala i javnih ustanova – rekao je Šušnjar, dodajući da takav model dugoročno smanjuje troškove energije i jača konkurentnost gospodarstva.
Naglasio je i da je riječ o potpuno obnovljivom izvoru energije, uz plan izgradnje postrojenja bez emisija CO₂, što Hrvatsku dodatno pozicionira u okviru europskih klimatskih ciljeva.
Politička podrška i poziv na ubrzanje
U završnom obraćanju Hrebak je podržao dosadašnje korake ministarstva, ali i pozvao na dodatno ubrzanje procesa.
– Ako to može Mađarska, možemo i mi – poručio je, ističući potrebu jače suradnje s Europskom komisijom te uvođenja dodatnih subvencija u partnerstvu s gradovima i županijama.
U raspravi se tako jasno profilira smjer u kojem geotermalna energija prestaje biti tek razvojna ideja i postaje konkretan alat za smanjenje troškova energije, jačanje poljoprivrede i dugoročnu stabilnost gospodarstva.
