Zašto Hrvati ne žele raditi poslove koje rade stranci? Ugostitelj objašnjava: Tri su razloga

Strani radnici danas su nezaobilazan dio hrvatskog tržišta rada, posebno u ugostiteljstvu, građevini i trgovini. Prema riječima predsjednika Nezavisne udruge ugostitelja Jurice Protića, bez njih bi posljedice bile ozbiljne. Dio usluga znatno bi poskupio, a neke djelatnosti teško bi opstale

Protić je podsjetio da je prošle godine izdano oko 170 tisuća radnih dozvola, što čini približno deset posto ukupne radne snage, dok je u pojedinim sektorima udio stranih radnika još veći, prenosi Tportal.

U njegovoj obiteljskoj tvrtki trećinu zaposlenih čine strani radnici. Riječ je o 20 Filipinaca, pet Nepalaca i dvije državljanke BiH, koji uglavnom rade pomoćne poslove u kuhinji, dostavu i pranje posuđa.

– To su poslovi koje je u Hrvatskoj sve manje ljudi spremno raditi i oni popunjavaju rupu koja je iz dana u dan sve veća, rekao je.

Na pitanje zašto te poslove ne rade domaći radnici, Protić izdvaja tri ključna razloga. Prvi je demografski pad. Podsjeća da je u Hrvatskoj danas dvostruko manje rođene djece nego 1984. godine, dok je zaposlenost rekordna, zbog čega postoji velik nesrazmjer između ponude i potražnje radne snage.

Drugi razlog vidi u iseljavanju nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, koje se dodatno intenziviralo nakon pandemije. Mnogi su otišli u zapadne zemlje Europske unije gdje su isti poslovi bolje plaćeni, a dio radnika napustio je ugostiteljstvo zbog nesigurnosti koju je sektor prolazio tijekom pandemijskih ograničenja.

Promjena među mlađim generacijama

Treći razlog, smatra, leži u promjenama među mlađim generacijama.

– Svi bi htjeli biti ugostitelji od ponedjeljka do petka od 7 do 15. Na žalost, ili na sreću, tome nije tako. Mi smo djelatnost koja radi kasno noću, vikendom i praznicima. Mi radimo kad se drugi ljudi vesele, rekao je Protić, dodajući da malo ljudi želi prihvatiti takav način rada.

Kao ilustraciju naveo je nedavni natječaj za konobara. Na oglas su se prijavile tri osobe iz Hrvatske, no nitko nije došao na razgovor za posao.

Odbacio je i tvrdnje da strani radnici ruše cijenu rada domaćim zaposlenicima. Ističe kako poslodavci za njih snose troškove smještaja, prehrane, agencijskih naknada te prilagodbe na novu sredinu. U njegovoj tvrtki radnicima koji ostanu dvije godine plaćaju i povratnu zrakoplovnu kartu.

– Kad se svi ti troškovi zbroje, ne bih rekao da je to jeftina radna snaga, poručio je.

Istodobno priznaje da postoje slučajevi neprimjerenog odnosa prema stranim radnicima, uključujući neadekvatan smještaj i loše životne uvjete. Takvu praksu oštro osuđuje te pozdravlja pojačane državne kontrole.

– Normalan čovjek, a onda i ugostitelj, nikako ne može podržati takvu vrstu ophođenja prema drugom ljudskom biću, rekao je.

Strani radnici su trajna stvarnost hrvatskog društva

Protić smatra da su strani radnici trajna stvarnost hrvatskog društva. Podsjeća da ih danas u Hrvatskoj živi i radi više nego što stanovnika ima Split, a značajan dio radnih dozvola odnosi se na njihovo produljenje, što pokazuje da mnogi svoju budućnost vide upravo ovdje. Zbog toga, kaže, država i društvo moraju više raditi na njihovoj integraciji, a prvi korak je učenje hrvatskog jezika.

Govoreći o odnosu društva prema stranim radnicima, upozorio je da i dalje postoje predrasude. Kao primjer naveo je slučaj zaposlenika iz njihove catering službe kojem je zbog boje kože bio zabranjen ulazak u prostor u kojem je trebao raditi.

– Ne bih rekao da je to učestalo, ali svaki slučaj je previše, zaključio je.