Zaključavanje škola izaziva polemike: Je li to doista najbolja mjera?
Na Redditu se rasplamsala žustra rasprava nakon objave korisnika koji tvrdi da je odluka Ministarstva znanosti i obrazovanja da se škole zaključavaju tijekom nastave “jedna od najvećih gluposti”.
Tragedija u Prečkom kao prekretnica
U svom komentaru, korisnik ističe da je sigurnost u školama, unatoč tragediji u Prečkom u kojoj je život izgubila učenica, ionako bila visoka, te smatra da bi država trebala više ulagati u zdravstvo i mentalno zdravlje učenika i građana općenito.
Nadalje, autor primjećuje kako se lockdown u školama pojačao zbog incidenta u Austriji, a ne zbog domaćih potreba, dok se tragedija u Beogradu prije dvije godine uopće nije uzela kao poticaj za mjere.
Nakon tragičnog događaja u Osnovnoj školi Prečko, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih uvelo je strogi Protokol o kontroli ulaska i izlaza iz školskih ustanova. Školska vrata moraju biti zaključana tijekom nastave, a ulazak je dopušten isključivo uz najavu i sigurnosni pregled, prenosi N1.
Zaštitari štite 116 škola, financiraju ih građani
Grad Zagreb je za dodatni sloj sigurnosti osigurao privremene profesionalne zaštitare u svih 116 osnovnih škola, smještenih u ukupno 142 objekta, dok se ne formiraju nova radna mjesta za stručne djelatnike za sigurnost i civilnu zaštitu. Grad pokriva sve troškove tog angažmana
Paralelno se u školama u cijeloj Hrvatskoj jačaju sigurnosne mjere poput novih brava, zvona, sustava dežurstva te uvođenja radnog mjesta “operativnog djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu”.
Sudjelovanje srednje razine vlasti zapečaćeno je osnivanjem Povjerenstva za sigurnost u školama, koje je predložilo da zaključavanje vrata bude pravilo, uz iznimke prije i nakon nastave, te uvođenje obavljanja sigurnosnih zadaća od strane stručnih osoba.
Tko čuva škole?
Zaštitare koji su uvedeni kao impromptu mjera nakon Prečkog će zamijeniti osobe zadužene za sigurnost, koje će morati proći edukaciju, a kurikulum na kojem će se zasnivati njihova edukacija je bio gotov krajem veljače.
Budući operativni djelatnici za sigurnost i civilnu zaštitu u školama tako će, prema završenom kurikulumu, u edukaciji provesti 250 sati. Od toga će 110 sati biti učenje temeljeno na radu, dakle u ustanovi.
Samu edukaciju budućih djelatnika za sigurnost moći će provoditi škole, odnosno odgojno-obrazovne ustanove iz sustava redovnog obrazovanja koje imaju odobrenje za provođenje programa obrazovanja odraslih.
Svi koji će krenuti na tu edukaciju morat će, dakle, svladati osnove razvoja djece i mladih u školskoj dobi, osnove komunikacijske vještine i pravila rada u odgojno-obrazovnim ustanovama, a u edukaciji će se susresti i s osnovama tehničke zaštite, zaštite od požara, eksplozije i civilne zaštite, osnovama samoobrane i uporabe sredstva prisile kao i dijelom koji podrazumijeva poslove zaštite i ovlasti operativnog djelatnika, a učit će i o ovlastima koje imaju u odgojno-obrazovnim ustanovama.
Njihovim ulaskom u škole privremeno angažirani zaštitari napustit će obrazovne ustanove.
Ravnatelji i stručnjaci traže balans
Predsjednica udruge ravnatelja osnovnih škola, Antonija Miroslavljević, primjetila je u ranijoj izjavi da se sustav najava posjetitelja i dežurstava pokazao dobrim te je predlagala korištenje kartica ili PIN sustava umjesto stalnog zaključavanja.
Uz angažirane školske osobe za sigurnost, a sudeći prema najavama ministra obrazovanja Radovana Fuchsa, Hrvatska neće napustiti praksu zaključavanja vrata škola za trajanja nastave.
