Zagrebački megaprojekti zapeli u kašnjenjima: Probijaju se rokovi, troškovi rastu
Iako je Grad Zagreb za 2025. povećao kapitalna ulaganja s 92 na 97 milijuna eura, ključni infrastrukturni projekti kasne, gube novac ili se odgađaju za godine koje dolaze.
Gradska skupština 11. rujna odlučivat će o rebalansu programa građenja i održavanja komunalne infrastrukture. Dokument koji potpisuje gradonačelnik Tomislav Tomašević predviđa rast ulaganja, no istodobno otkriva ozbiljne probleme s realizacijom velikih projekata.
Greenway poskupio za 7,5 milijuna eura
Najviše pažnje privukao je Greenway, biciklistička ruta uz Savu, koja se razvija od 2022. Radovi na dionici od Savskog mosta do Mosta mladosti trebali su biti gotovi za šest mjeseci, do proljeća 2025., no prva faza završena je tek u srpnju. Dodatni problemi nastali su kada se pokazalo da je trasa projektirana preko Aleje skulptura, što je izazvalo prosvjed umjetničke zajednice. Nakon izmjena trase i novih radova, projekt sada košta dodatnih 7,5 milijuna eura, a rokovi se značajno produžuju.
Heinzelova tramvajska pruga, jedno od najvažnijih obećanja gradske vlasti, prema planu je trebala biti gotova do kraja 2026. No zbog poništenog natječaja i ponovljenog postupka radovi u 2025. praktički neće ni početi. Smanjenje sredstava u rebalansu od gotovo 7 milijuna eura potvrđuje da se dovršetak u 2026. više ne može očekivati, pa je 2027. realniji rok, piše Jutarnji list.
Problemi prate i Sarajevsku ulicu, gdje je projekt gradnje ceste i tramvaja službeno planiran do 2025. i 2026., ali joj se sada reže više od 6 milijuna eura. Iako formalni rokovi ostaju, očito je da će i najmanji zastoj pogurnuti dovršetak u 2026. godini. Osječka ulica praktički nestaje iz plana i prebačena je na 2026.
Patrik Macek/PIXSELL
Slična sudbina zadesila nadvožnjake i mostove
Slična sudbina zadesila je i više nadvožnjaka te mostova – Zagrebačka–Selska, Most slobode i Ljudevita Posavskog – kojima se smanjuju sredstva i radovi prebacuju u sljedeće razdoblje.
Dok veliki projekti gube na dinamici, manji i hitniji dobivaju prednost. Tako se treći nivo petlje na Držićevoj aveniji povećava za 1,2 milijuna eura, a dodatna sredstva usmjerena su u Grančarsku ulicu, Kraljevečki brijeg i nadvožnjak na Slavonskoj. Istodobno, rastu ulaganja u održavanje i uređenje javnih površina – plato Importanne centra, spomenik Domovini, fontane, pješačke platoe, javne sanitarne čvorove i Grički top.
No ključna pitanja ostaju vezana uz megaprojekte koji bi trebali promijeniti sliku grada. Paromlin i nova Gradska knjižnica formalno su u planu za 2026., no imovinsko-pravni sporovi s bespravnim stanarima već ugrožavaju rokove. Gradonačelnik jamči završetak do 2027., ali zamjenik Luka Korlaet otvoreno upozorava na moguće dodatne odgode.
Jarunski most, službeno planiran do 2028., još je uvijek u fazi pripreme dokumentacije bez ozbiljnih radova. Sam rok dovršetka već sada izgleda previše optimistično, piše Jutarnji list.
Robert Anic/PIXSELL
Medpotoki odgođen
Slična situacija je i na području Gredelja, gdje je parkiralište od 425 mjesta trebalo biti završeno još krajem 2024., potom u lipnju 2025., a sada je rok opet pomaknut bez preciznog datuma. Grad tvrdi da su razlozi dodatni radovi na tlu, ali objekt još nije ni blizu završetka.
Najveće razočaranje donosi projekt Medpotoki, vrijedan 38 milijuna eura, koji je trebao početi 2025. i završiti 2027. godine. U rebalansu mu se sredstva gotovo u cijelosti brišu – milijun eura za građenje spušten je na samo 10 tisuća, a nadzor sa 80 tisuća na tisuću eura. Glavni razlog su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, zbog čega natječaj za izvođača nije moguće raspisati. Grad je još u lipnju najavljivao početak radova, no realnost je da bi gradilište moglo krenuti tek 2026., što automatski znači odgodu završetka.
Sve ove promjene pokazuju da je Zagreb ušao u razdoblje u kojem ključni infrastrukturni projekti stalno kasne, probijaju rokove i poskupljuju, dok se manji, ali vidljiviji i politički atraktivniji radovi ubrzano guraju naprijed.
