Zagrebačka skupština izglasala sklapanje ugovora o osnivanju Fonda za obnovu

Za zaključak su glasala 42 zastupnika, a troje ih je bilo suzdržano

Patrik Macek/PIXSELL

Zagrebačka Skupština izglasala je o sklapanju Ugovora između Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije o osnivanju Fonda za obnovu grada i tih dviju županija. Za zaključak su glasala 42 zastupnika, a troje ih je bilo suzdržano.

Kako stoji u Ugovoru, osnivači Fonda za obnovu su Republika Hrvatska s osnivačkim udjelom od 70 posto, Grad Zagreb s 20 posto, te Krapinsko – zagorske županija i Zagrebačka županija s udjelom od po pet posto svaka. Na čelu Fonda su i Upravno vijeće koje će imati devet članova od kojih će pet biti predstavnici države, dva iz Grada Zagreba te po jedan od svake županije.

Država će svoje ljude u Upravnom vijeću, od kojih se jedan imenuje kao njegov predsjednik, biti imenovani u roku od petnaest dana od dana stupanja na snagu ugovora. Za mjesto ravnatelja bit će raspisan javni natječaj nakon kojeg će se o njemu očitovati Upravno vijeće.

-Ovime smo još jedan korak bliže organiziranoj obnovi zgrada, naša je dužnost da s obnovom započnemo što prije- kazao je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat koji je prisustvovao današnjoj online sjednici.

Horvat je podsjetio da je potresom 22. ožujka oštećeno gotovo 26.000 zgrada, od toga 24.000 zgrada na području Zagreba, što privatnih, što zgrada javne namjene. Šteta je procijenjena na gotovo 86 milijardi kuna, što je, naveo je, oko 60 posto godišnjeg državnog proračuna. Zakon o obnovi donesen je 11. rujna te uređuje način i postupak obnove.

Horvat je istaknuo da je država osigurala zajam Svjetske banke od 200 milijuna dolara te je Europska komisija dodijelila 683,7 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU. Prva tranša, avans od 88,9 milijuna eura već je isplaćena u kolovoza u obliku predujma.

Naglasio je da je Vlada prenamijenila 100 milijuna kuna u proračunu za popravak zabatnih zidova, krovišta, dimnjaka, dizala i stubišta te kroz Fond za zaštitu okoliša osigurala dodatnih 41 milijun kuna za nabavu, sufinanciranje nabave kondenzacijskih bojlera. Prema njegovim riječima Fond će biti proračunski korisnik.

-Osigurana su sredstva u proračunu Ministarstva, za 2021. iznose 903,7 milijuna kuna, 2022. godine 1,3 milijarde te za 2023. godinu 1,9 milijardi kuna raspoloženih sredstava. Intencija je da Zagrebu i županijama otvorimo kanale za sufinanciranje EU fondova- rekao je Horvat.

Oporba ne vidi kako će Zagreb osigurati sredstva za obnovu

Anka Mrak Taritaš istaknula je da uopće nije definirano koliko će ljudi raditi u Fondu, u kojim prostorima, kao niti niz drugih detalja poput toga koliko će za to sredstava trebati. Muči je, kaže, kako će Grad Zagreb osigurati potrebna sredstva.

Na to da Zagreb neće moći ispuniti svoje financijske obveze propisane Zakonom upozorava i Tomislav Stojak koji smatra da država već sada mora tražiti alternativno rješenje kako će se to nadomjestiti. Istaknuo je da Ugovor ima njegovu podršku jer proističe iz Zakona, no zamjera prespori postupak usvajanja. Upozorio je ministra Horvata da je najveća odgovornost na njemu da sve napisano krene u realizaciju jer ljudi zaslužuju da se što prije krene u obnovu.

SDP traži da ravnatelj Fonda odmah nakon imenovanja postane dužnosnik. “Netko tko može samostalno odlučivati do tri milijuna kuna mora biti netko nad čijom će imovinom Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa imati mogućnost vršiti nadzor”, rekao je gradski zastupnik Matej Mišić.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić kaže da se treba skoncentrirati na proceduru, odnosno na osnivanje Fonda, a potom će se, kako je rekla, sve regulirati.