Zagreb bez centra: Kako je Trg bana Jelačića izgubio svoju svakodnevnu funkciju

Trg bana Josipa Jelačića desetljećima je bio neosporivo srce Zagreba. Simbol grada, mjesto političkih i kulturnih okupljanja, svakodnevnog života, spontanih susreta i važnih društvenih trenutaka. No danas taj prostor sve više djeluje kao gradska pozornica bez publike. Iako fizički ostaje prometno dostupno i prepoznatljivo mjesto, njegova svakodnevna funkcija znatno je oslabila.

Na prvi pogled, Trg se nije drastično promijenio. I dalje je tu tramvajska stanica, postoje kiosci na kojima se prodaju dnevne tiskovine i cigarete, a tu i tamo se još može popiti kava u lokalu s pogledom na Manduševac. No životna dinamika kakvu je Trg nekad imao – ritam susreta, kratkih zaustavljanja, žamora i stalne prisutnosti lokalnih korisnika – gotovo je nestala.

Grad u kojem se središte prazni

Jedan od glavnih razloga leži u strukturalnoj promjeni okolnih gradskih četvrti. Donji grad je prema službenim podacima izgubio preko 11 tisuća stanovnika u razdoblju između 2001. i 2021. godine. Gornji grad bilježi još veći relativni pad. Nekadašnji stanari zamijenjeni su dnevnim turistima, posjetiteljima apartmana i poslovnim korisnicima.

U takvim uvjetima i sam Trg gubi uporište u svakodnevici. Umjesto prostora za susrete, postaje tranzitna ploha kojom se samo prolazi. Prostor stoji velik, ali zrakast, bez izraženog središta, bez hlada, sadržaja ili razloga za zadržavanje.

Od javnog prostora do kulise

Nestankom tradicionalnih lokala i specijaliziranih trgovina, s Trga su iščezli sadržaji koji su odgovarali svakodnevnim potrebama građana. Otvorile su se suvenirnice, mjenjačnice i lanci brze hrane. Dio prostora formalno je zadržao funkciju, ali ne i karakter koji je činio Trg prepoznatljivim gradskim mjestom.

Zagrebački Advent privremeno aktivira Trg, no taj sadržaj je sezonski i orijentiran prema turizmu. Tijekom većeg dijela godine, prostor ostaje gotovo prazan, bez kulturnih, društvenih i svakodnevnih urbanih funkcija.

Pitanje strateškog pristupa

Za razliku od drugih europskih gradova slične veličine – poput Ljubljane, Graza, Beča ili Budimpešte – Zagreb nije razvio održivu strategiju za revitalizaciju povijesnog središta. Planovi poput obnove Paromlina, transformacije prostora Gredelja ili prenamjene Zagrepčanke za sada nisu povezani s konkretnim koracima za oživljavanje samog Trga bana Jelačića.

Iako se povremeno spominju novi modeli upravljanja javnim prostorima, konkretna vizija za oživljavanje centralnog zagrebačkog trga nije objavljena. Nedostaje usklađen plan koji bi kombinirao urbanu opremu, poticanje lokalnog stanovanja, dostupnost komunalnih usluga i kulturni program.

Je li moguće oživljavanje?

Oživjeti Trg ne znači ga samo estetski preurediti – već redefinirati njegovu svrhu u životu grada. To podrazumijeva jasne odluke o stanovanju u centru, aktivaciju prizemlja zgrada s lokalnim sadržajem, dostupnost sjedećih mjesta, hlada i javnih funkcija. Također znači usklađivanje interesa turizma i potreba lokalnog stanovništva.

Dok se to ne dogodi, Trg bana Jelačića ostat će simbol Zagreba više na razglednicama nego u svakodnevnom životu Zagrepčana. Bit će tu, u središtu grada – ali bez uloge koja ga je činila živim.