VUČKOVIĆ U HRVATSKOM SABORU: Poljoprivredna proizvodnja ima najbrži rast
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković rekla je da je hrvatska poljoprivredna produktivnost među najbrže rastućima te istaknula da je pokrivenost uvoza izvozom u poljoprivredi 68,8 posto što je značajno više u odnosu na tu pokrivenost kod nepoljoprivrednih i neprehrambenih proizvoda.
– Smiješne su ocjene o lošem položaju hrvatske poljoprivredne produktivnosti kada imamo jedan od najbržeg rasta. Poljoprivredna proizvodnja je i prošle godine imala pozitivnu statistiku i nije isključivo vezana uz inflaciju, rekla je Vučković tijekom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi. Navela je da su hrvatski poljoprivrednici 2015. imali produktivnost od 34.000 kuna po jedinici rada, a nedavno oko 58.000 kuna.
Vučković je kazala i da se ne može reći da novčana sredstva koja koriste poljoprivrednici ne utječu pozitivno na njihovu konkurentnost i produktivnost jer mnogi problemi koje ima poljoprivreda nisu vezani isključivo za taj sektor.
Time je odgovorila na pitanje Ivana Kirina (HDZ) što se dogodilo s hrvatskom poljoprivredom, bez obzira na velike potpore koje se broje u desecima milijarda kuna.
Na pitanje Josipa Borića, također HDZ-ovog zastupnika, jesu li točne informacije oporbenih zastupnika da postoji deficit u proizvodnji hrane od 130 milijardi, odgovorila je da će ove godine deficit u sektoru u poljoprivrede i prehrambenih proizvoda, po trenutnim podacima, biti oko 860 milijuna eura.
– Podaci koji se iznose su potpuno krivi, rekla je. Istaknula je da je u hrvatskoj poljoprivredi pokrivenost uvoza izvozom 68,8 posto i značajno je veća u odnosu na pokrivenost uvoza izvozom nepoljoprivrednih i neprehrambenih proizvoda.
Bulj: Uvozni lobiji nanijeli štetu proizvođačima jaja, propali su; Vučković: Nisu
Ministrica Vučković negirala je tvrdnju Mire Bulja (MOST) koji je upozorio na štetu koju poljoprivrednicima rade uvozni lobiji i da je u Hrvatskoj praktički ukinuta proizvodnja jaja.
– Netočno i neistinito je da su proizvođača jaja propali, rekla je navevši da je, za razliku od mnogih drugih proizvoda, Hrvatska u proizvodnji jaja dostatna više od 90 posto, a u nekim godinama gotovo sto posto.
Na pitanje Martine Vlašić Iljkić (SDP) o tome da će, prema napisima u medijima, od povećanih novčanih sredstava za stočare iz Fonda za ruralni razvoj čak 15 posto otići braći Pivac, Vučković je odgovorila da ni to nije točno i dodala da “na nju nitko ne utječe u smislu pogodovanja u nečemu što nije u skladu sa strateškim interesom ili netko prikriveno”.
Ministrica Vučković rekla je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, među inim, osigurava provedba mjera poljoprivredne politike koje su strukturirane kroz Nacionalni strateški plan nedavno odobren od Europske komisije vrijedan gotovo 3,8 milijardi eura za programsko razdoblje od 2023. do 2027.. Provodi se, kaže, daljnje usklađivanje s europskim gospodarstvom u segmentu ekološke poljoprivrede te se unapređuju odredbe koje se odnose na analize maslinovih ulja, proizvođačke organizacije te praćenje stanja i izvještavanja.
Tijekom rasprave oporbeni klubovi su upozoravali na potrebu zaštite poljoprivrednog zemljišta, da se ekološkim proizvođačima poboljšaju uvjeti proizvodnje kako bi bili konkurentni u EU, da Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji hrane.
Vukas (Socijaldemokrati): Vrijeme je za resetiranje poljoprivrede
Nikša Vukas (Klub Socijaldemokrati) upozorio je da Hrvatska nije samodostatna “gotovo u ničemu” te naveo da, primjerice, nema dovoljno svinjetine ili mlijeka.
– Vrijeme je da pogledamo i resetiramo cijelu hrvatsku poljoprivredu, poručio je.
Željko Lenart (Klub HSS i Radničke fronte) upozorio je da Fortenova ima 30.000 hektara najkvalitetnije i najuređenije zemlje, a ne zna se tko joj je vlasnik niti što će biti s proizvodnjom na tim površinama te tko će tu hranu preuzeti u sadašnjim kriznim vremenima.
Za razliku od oporbe Marijana Petir (Klub HDZ-a) smatra kako je taj zakon prilika da se njime propiše kvaliteta hrvatskih poljoprivrednih proizvoda i time osigura njihovo bolje pozicioniranje u odnosu na proizvode koji stižu na naše tržište iz drugih država čime se ujedno iskazuje briga i za potrošače.