Vlada zahtijeva od INA-e da crpi više nafte na domaćim poljima
Najavljeni embargo Europske unije na uvoz ruske nafte u domaćim je okvirima vratio u opticaj potrebu povećanja domaće proizvodnje nafte koja se trenutno crpi s 38 polja i zadovoljava oko 15 posto godišnje prerade u riječkoj rafineriji koja nam je jedina ostala, piše Jutarnji list.
Godišnja proizvodnja nafte na našim poljima nije gotovo ništa u odnosu na ono što mi možemo, kaže akademik Mirko Zelić na temelju, ističe, svojih 47 godina rada u INA-i i INA Naftaplinu na istraživanju i eksploataciji nafte i plina.
– Iz razdoblja dok sam bio na čelu INA Naftaplina poznato mi je da su u poljima Posavine, Podravine, Moslavine, Dinarida i Jadrana utvrđene pridobive količine od 800 do 900 milijuna tona ekvivalenta nafte. Prošlo je dosta godina od razdoblja kada sam bio u INA-i i INA Naftaplinu, i nisam, što bi se reklo, unutra, ali postoje podaci, stručno prikupljeni i analizirani o istraživačkim poljima, koji su bili poznati meni, a poznati su sigurno i onima koji danas vode taj biznis u INA-i, navodi Zelić, izražavajući čuđenje što je, kako kaže, “istraživanje ugljikovodika u nas smanjeno, zanemareno i zapostavljeno”.
Trenutak u kojem se nalazimo, dodaje, presudan je da se Hrvatska vrati onome što je, kaže, osnovno za njezinu energetiku kada su u pitanju nafta i plin, a to je istraživanje i iskorištavanje vlastitih nalazišta ugljikovodika.
– Zalažem se za to da osnujemo novu naftnu kompaniju ako ne ide drugačije i da se istraživanju ugljikovodika ozbiljno i odgovorno prione. Opcija otkupa udjela MOL-a u INA-i koju je iznio aktualni premijer nikada nije opozvana, možda je i to način, zaključuje Zelić.
U Ministarstvu gospodarstva kažu da s jedinim proizvođačem nafte u Hrvatskoj INA-om trenutno analiziraju mogućnosti povećanja domaće proizvodnje, sukladno, ističu, naputcima Stručnog povjerenstva za praćenje redovite opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata.
– Pozitivan ishod ovih analiza svakako bi povoljno utjecao na daljnje osnaženje energetske neovisnosti Republike Hrvatske, poručili su nam iz Ministarstva gospodarstva. Prema godišnjoj publikaciji Energija u Hrvatskoj Energetskog instituta “Hrvoje Požar”, domaće rezerve nafte i kondenzata kreću se oko 11 milijuna kubika, dok je godišnja proizvodnja nafte s naših polja oko 600 tisuća tona.
Na pitanje može li Vlada zabraniti izvoz nafte izvađene na našim istraživačkim poljima, iz Ministarstva gospodarstva kažu da postojeća zakonska regulativa ne ograničava transport domaće nafte na preradu u druge zemlje, u uvjetima, ističu, normalnih tržišnih okolnosti, piše novinar Jutarnjeg lista Vedran Marjanović.
