VELIKO EUROPSKO ISTRAŽIVANJE: Doznajte što mislimo o strancima, homoseksualcima, korupciji i koliko smo sigurni

Podaci devetog kruga Europskog društvenog istraživanja (European Social Survey – ESS), čiji je prvi dio objavljen u listopadu 2019., upotpunjeni su s osam dodatnih zemlja među kojima je i Hrvatska. Podaci za svih 27 zemalja sudionica 9. kruga istraživanja javno su dostupni članovima znanstvene zajednice, tvorcima javnih politika, civilnom društvu i široj javnost. S obzirom na to da je riječ o nadnacionalnom istraživanju koje bilježi i sistematizira stavove i promjene u europskoj društvenoj i političkoj klimi, prikupljeni podaci ESS-a omogućuju komparativne usporedbe europskih zemalja. Provedba istraživanja u Hrvatskoj, koja se nakon 2010. iznova pridružila ESS-u, odvijala u razdoblju od rujna 2019. do siječnja 2020. godine, na reprezentativnom uzorku od 1810 stanovnika Hrvatske starijih od 15 godina. Nacionalni koordinator za Europsko društveno istraživanje u Hrvatskoj je izv. prof. dr. sc. Dragan Bagić s Odjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a provođenje istraživanja financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

U svrhu sustavnog praćenja promjena u stavovima i vrijednostima diljem Europe, podaci svakog kruga istraživanja uključuju odgovore na oko 150 pitanja na teme medijskih navika, zdravlja i dobrobiti, povjerenja u institucije i vladu, obrazovanja i zaposlenja, društvenog kapitala i društvenog povjerenja, okolnosti u kućanstvu, građanske uključenosti i demokracije, društvene isključenosti, političkih vrijednosti i uključenost, sociodemografije, imigracije i kriminala. Ovom temeljnom modulu koji obuhvaća širok raspon tema od trajnog interesa za društvene znanosti, u posljednjem krugu ESS-a dodana su još dva tzv. rotirajuća modula. Modul ‘Životna razdoblja’, ispituje percepcije tijeka života i stavove prema ključnim trenutcima unutar njega, a posve novi modul ‘Pravda i poštenje u Europi’ promatrat će pravdu i poštenje u kontekstu prihoda sudionika kako bi se pomoglo utvrditi na koji način se Europa nosi s rastućom nejednakošću.

S obzirom na to da je riječ o istraživanju koje obuhvaća niz relevantnih tema od iznimnog javnog interesa, rezultati mogu poslužiti u donošenju politika temeljenih na dokazima te dati doprinos aktualnim društvenim raspravama.

Jedna od važnijih rasprava u posljednje vrijeme odnosi se na tretman izbjeglica i imigranata u Hrvatskoj. Na pitanje do koje bi mjere trebalo dopustiti ljudima iz siromašnijih zemalja izvan Europe da se dosele i žive u Hrvatskoj, više od petine stanovnika u Hrvatskoj (22,5%) smatra da treba dopustiti mnogima da se dosele i da žive ovdje. Veći udio pozitivnih odgovora o doseljenicima od Hrvatske imaju samo Švedska (29,6%), Španjolska (28,7%) i Norveška (26,2%), dok najnegativnije stavove o doseljavanju ljudi iz siromašnijih zemalja izvan Europe ima Mađarska u kojoj preko polovice stanovništva ne bi nikom dozvolilo doseljavanje u Mađarsku (57,2%), zatim Češka (42,2%) te Bugarska (39,8%).

Također, jedna od istaknutijih tema u hrvatskom medijskom prostoru u posljednjih nekoliko godina su prava istospolnih parova na posvajanje djece. Prema podacima ESS-a, otprilike petina stanovnika Hrvatske (21%) slaže se s tvrdnjom da bi homoseksualni i lezbijski parovi trebali imati jednaka prava na posvajanje djece kao i heteroseksualni parovi, pri čemu su slični rezultati zabilježeni u Češkoj, Italiji, Estoniji, Latvija i Mađarskoj. Najveće slaganje s navedenom tvrdnjom zabilježeno je u Nizozemskoj, Španjolskoj, Švedskoj i Norveškoj, dok je najveće neslaganje zabilježeno u Litvi, Srbiji i Poljskoj.

Uvijek aktualna tema rada i zapošljavanja u Hrvatskoj ima posebnu težinu s obzirom na permanentno visoke stope nezaposlenosti odnosno radne aktivnosti stanovništva te općenito loše pokazatelje vezane za rad. Jedno od pitanja unutar rotirajućeg modula o pravdi i poštenju u Europi ticalo se jednakosti u pristupu zapošljavanju – ima li svatko u zemlji poštenu priliku za pronalazak posla koji traži. Hrvatska se, očekivano, prema ovom pokazatelju smjestila na samo začelje poretka europskih zemalja zajedno sa Srbijom, Crnom Gorom, Italijom i Slovenijom. Shodno tome, samo 14% stanovnika RH smatra da svatko u Hrvatskoj ima poštenu priliku pronaći posao koji traži (odgovori od 7 do 10 na skali procjene od 0 do 10), dok se s istom tvrdnjom ne slaže njih 50% (odgovori od 0 do 3 na jednakoj skali procjene). Najpozitivnije odgovore dali su stanovnici Češke, zatim Norveške, Švicarske i Finske.

Kada je u pitanju osjećaj sigurnosti stanovnika u različitim europskim državama, podaci ESS-a ukazuju da se stanovnici RH osjećaju sigurnije od stanovnika većine drugih europskih zemalja. Otprilike 90% stanovnika iz Hrvatske navelo je da se hodajući po mraku po susjedstvu osjeća vrlo sigurno ili sigurno. Najsigurnije se osjećaju stanovnici Nizozemske, Slovenije i Finske, dok se najnesigurnije osjećaju stanovnici Bugarske.