MEĐUNARODNI DAN BESKUĆNIKA

U Zagrebu živi 2000 beskućnika. Skitnja se i dalje tretira kao prekršaj

Međunarodni dan beskućnika naglašava važnost solidarnosti i potiče društvo na djelovanje kako bi se smanjio broj osoba koje žive u neadekvatnim uvjetima. Ovaj dan također pruža priliku za edukaciju o uzrocima beskućništva, uključujući ekonomsku nesigurnost, mentalne bolesti i nedostatak socijalne podrške
Zagreb: Prosvjed “Klupa nije krevet” povodom Svjetskog dana beskućnika Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

U povodu Svjetskog dana beskućnika ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u ponedjeljak se sastao s voditeljem Humanitarne udruge Fajter Milom Mrvaljem koji je i sam prošao kroz izazove beskućništva te se sada zalaže za pomoć onima koji se nalaze u sličnoj situaciji, priopćio je MUP.

Razne organizacije i udruge diljem svijeta organiziraju aktivnosti poput prikupljanja donacija i edukativnih programa, s ciljem poticanja javne rasprave i smanjenja stigme prema beskućnicima, priopćio je MUP.

U Zagrebu živi 2000 beskućnika

Prema dostupnim podacima u Zagrebu živi oko 2000 beskućnika, a sastanak je bio prilika za raspravu o pitanjima od ključne važnosti za ovu ranjivu skupinu.

Jedna od središnjih tema sastanka bila je skitnja kao prekršaj u okviru važećeg Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Sudionici sastanka su istaknuli kako trenutna regulativa često dodatno otežava položaj beskućnika koji se već suočavaju s brojnim izazovima i stigmatizacijom u društvu.

Zaključeno je da će se novim zakonom, kojim će se regulirati pitanje javnog reda i mira, problemu skitnje pristupiti s posebnim naglaskom na zaštitu prava beskućnika.

Skitnju tretirati kao socijalni problem

Planira se trenirati skitnju ne kao prekršaj, već kao socijalni problem koji zahtijeva humaniji pristup i potporu cijelog društva, navode u priopćenju. Dodaju da se razgovaralo i o teškoćama s kojima se beskućnici suočavaju prilikom pokušaja dobivanja osobnih iskaznica.

Sve do izmjene Zakona o prebivalištu, mnogi od njih nisu imali mogućnost prijave prebivališta, odnosno dobivanja osobne iskaznice, a time i mogućnost ostvarivanja osnovnih socijalnih, zdravstvenih i drugih prava. Takva situacija beskućnicima je stvarala dodatne prepreke u pristupu raznim uslugama kao što su medicinska skrb, socijalna pomoć te zapošljavanje.

Nemaju pravo na osobnu iskaznicu

Bez osobne iskaznice, beskućnici se često osjećaju isključeni iz društvenog sustava, što dodatno otežava njihovu reintegraciju u društvo. Iako je izmjenama Zakona o prebivalištu njihova pozicija poboljšana, u nadolazećem će razdoblju bit potrebno adresirati dodatne prepreke, koje je moguće rješavati kroz već spomenuti Zakon o prebivalištu te izmjene Zakona o osobnoj iskaznici.

U okviru toga, ističu u priopćenju, raspravljalo se o mogućnost izdavanja posebnih osobnih iskaznica za beskućnike, a po uzoru na neke od država članica EU. Ovakva mjera olakšala bi svakodnevni život beskućnika te bi im pružila osjećaj identiteta i pripadnosti društvu.

– Ministarstvo unutarnjih poslova će u suradnji s drugim tijelima državne uprave, udrugama i organizacijama civilnog društva, a naročito s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, predano raditi na rješavanju ovih izazova s ciljem poboljšavanja kvalitete života beskućnika te njihove lakše integracije u društvo, priopćio je MUP, prenosi N1info.hr.

Aktualno
Grad Zagreb