U Zagrebu obilježen Dan Matice hrvatske
Otkrivanjem biste osnivaču Matice hrvatske grofu Janku Draškoviću, koju je izradio akademski kipar Stipe Sikirica, svečano je obilježen Dan Matice hrvatske u Zagrebu.
Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran istaknuo je prigodom otkrivanja biste kako se grof Drašković oko 1830. godine priključio mladomu naraštaju, koji je polagao temelje hrvatskom nacionalnom pokretu. Godine 1832. u Karlovcu je iz tiska izašla njegova “Disertatia”, napomenuo je Gavran i dodao da je to bila prva programska politička brošura napisana štokavskim narječjem.
Drašković je dao i književni prinos preporodnomu pokretu, a izravno je sudjelovao u izgradnji institucionalne infrastrukture preporodnoga pokreta kako što su Čitaonica ilirska, Narodni muzej, Matica ilirska te Narodno kazalište i Gospodarsko društvo, rekao je dodavši kako je Drašković bio i prvi predsjednik Matice hrvatske.
Svečano obilježavanje Dana Matice hrvatske nastavljeno je predstavljanjem knjige njezina bivšega predsjednika Igora Zidića “Jesmo li živi? Polemike, rasprave, govori 1968.-2014.”.
Urednik Luka Šeput ocijenio je da je Zidić ugledni povjesničar umjetnosti i književnik, a bio je i čelnik središnjih nacionalnih kulturnih ustanova – Matice hrvatske i Moderne galerije. Književnik Ivan Rogić Nehajev smatra da su Zidićeve rasprave i članci često imali polemički naboj, bilo da su se tematski bavili suvremenom hrvatskom umjetnošću, bilo nacionalnim pitanjima za vrijeme Hrvatskoga proljeća, bilo problemima i krizama što su se pojavili nakon formiranja samostalne države. Po riječima akademika Stjepana Damjanovića u Zidićevim društvenim i kulturnopolitičkim esejima vidljiva je njegova “kunsthistoričarska” erudicija te zavidno stilističko i retoričko umijeće.
