Zabrinjavajući podatci

U Hrvatskoj raste broj siromašnih osoba

U Hrvatskoj je lani čak dvije trećine stanovnika imalo barem neke teškoće u sastavljanju kraja s krajem
Šibenik: Prosjak na šibenskoj tržnici Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Broj siromašnih u Hrvatskoj povećao se lani u odnosu na godinu ranije, otkrivaju novi podaci Europskog statističkog ureda. Točnije, udio osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u našoj je zemlji lani iznosio 20,7 posto u odnosu na preklanjskih 19,9 posto.

Najgora je situacija u regiji Panonske Hrvatske (od Karlovca i Siska preko Bjelovara, Virovitice, Požege i Slavonskog Broda do Osijeka i Vukovara) gdje je čak 31,3 posto osoba u riziku od siromaštva (preklani ih je bilo 27,8 posto).

Češka najbolja

U Jadranskoj Hrvatskoj (cijela obala) 18,9 posto stanovnika bilo je u riziku od siromaštva (preklani 20,5 posto), Sjevernoj Hrvatskoj (Koprivnica, Međimurje, Varaždin, Zagorje, Zagrebačka županija) 18,6 posto (17,3), a Gradu Zagrebu 11,9 posto (preklani 11,2 posto).

Na razini cijele Europske unije stopa rizika od siromaštva iznosi 21,4 posto stanovništva. U 19 regija diljem EU udio ljudi koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti iznosi najmanje 35 posto, a većina tih regija je u Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj, piše Danica.hr.

Manje od deset posto ljudi bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u pet regija: to su glavne regije Češke i Poljske, regije u susjedstvu Praga te dvije sjeverne talijanske regije.

Osobe s invaliditetom

U Hrvatskoj je lani, prema podacima Eurostata, čak dvije trećine stanovnika imalo barem neke teškoće u sastavljanju kraja s krajem. Manje od četvrtine ljudi imalo je taj problem u Nizozemskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Luksemburgu i Finskoj, a najgore je u Grčkoj (88 posto) i Bugarskoj (78 posto).

– U svim zemljama EU udio ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti lani je bio veći kod osoba s invaliditetom nego kod onih bez invaliditeta.

– Razlika je najveća u Hrvatskoj gdje je udio osoba s invaliditetom bio dva i pol puta veći nego kod osoba bez invalidnosti. Najmanja je razlika bila u Slovačkoj, Italiji i Grčkoj (1,3 puta više), navodi se u godišnjoj statističkoj publikaciji Eurostata, prenosi N1.

Aktualno
Hrvatska