Tramvaji su stare rage, a mjesečno 500 vozača ZET-a na bolovanju

Prema Traffic Congestion Indexu, Zagreb je u studenom 2024. bio 20. najzagušeniji grad na svijetu. S više od 360 tisuća automobila na cestama, našao se uz bok prometnim monstrumima poput Istanbula, Mumbaija i Bangalorea.

Građani gužve osjećaju svakodnevno – na putu do posla, škole, liječnika ili trgovine. Nije čudno da je predavanje “Grad i promet” u zagrebačkoj Uraniji okupilo veliki broj znatiželjnika, uključujući i nas, u potrazi za odgovorom: ima li Zagreb šanse izaći iz prometnog škripca?

Zagreb se širio stihijski i bez plana

U raspravi su sudjelovali prof. Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti, arhitekt Marko Dabrović iz 3LHD-a te inženjer Zvonimir Zelenika iz Really Cool Things. Moderatorica je bila Una Vidović, stručnjakinja za prometno planiranje i direktorica tvrtke Mobilita Evolva. U publici su se, neočekivano, uključili i pročelnik gradskog Ureda za promet Andro Pavuna te član Uprave ZET-a Luka Matošić.

Razgovor je otvorio arhitekt Dabrović koji je ukazao na ključni problem: Zagreb se širio stihijski i bez plana. Danas ima prosječnu gustoću od tek 1.200 stanovnika po km² – što je daleko od Pariza (20.000) ili povijesne jezgre Zagreba (12-15 tisuća). Posljedica? Građani moraju putovati kilometrima do najosnovnijih sadržaja.

U posljednjih 30 godina Zagreb je, urbanistički gledano, više postao američki nego srednjoeuropski grad. Stanovnici sele na periferiju, a ovisnost o automobilima eksplodira. Centar se prazni, trgovine sele u šoping-centre, a gradski promet se urušava pod vlastitom težinom, prenosi Bauštela.hr.

Pobjegao od grada, ali ne i od prometa

Zelenika je slikovit primjer. Iz Zagreba je otišao 2005. u Zaprešić zbog urbanističkog kaosa. No prometu nije pobjegao – svaki dolazak u grad otkriva nove probleme, od loše povezanosti s Glavnim kolodvorom do nepostojeće integracije željeznice.

– Imamo vlakove, ali nemamo povezane stanice. Infrastruktura je raštrkana, a logika izostaje – rezimirao je Zelenika.

Ljudi biraju aute jer nemaju izbora

Prof. Marko Ševrović razumije zašto građani biraju osobni automobil: pruža najviše kontrole, brzine i sigurnosti da će – barem – stići. No upozorava da je veliki problem u naseljima gdje “ništa nije blizu”.

Umjesto “15-minutnog grada”, Zagreb nudi naselja gdje je sve predaleko. Rezultat? Automobil, uvijek iznova.

Jedna od ključnih prepreka boljoj povezanosti grada je željeznička pruga koja dijeli sjever i jug. Dabrović je predložio podizanje pruge – simbolično i doslovno – što bi zahtijevalo samo dva kilometra ulaganja, a rezultati bi bili višestruko korisni.

Preskupi taksiji, premalo stanica, previše cesta

Ševrović je apelirao na pažljiviji pristup. Umjesto da se grade nove ceste i parkirališta, treba ulagati u bolji javni prijevoz, poskupljenje taksija i racionalizaciju automobilskog prometa.

Govornici su se složili da autobusni kolodvor mora bliže Glavnom kolodvoru. Godinama stara ideja 3LHD-a da se preseli kod Paromlina propala je, no potreba i dalje postoji.

Gradski pročelnik: Urbanizam je izvor svega zla

Pročelnik Andro Pavuna javio se nakon panela i nije štedio riječi: “Urbanistički razvoj Zagreba izvor je svega zla.” Kritizirao je nedostatak podrške s državne razine, posebno Ministarstva koje – kako kaže – forsira autocentrična rješenja.

Kao anegdotu, naveo je slučaj u kojem su mu pri kupnji stana uvjetovali kupnju triju parkirnih mjesta – iako ima samo jedan automobil.

ZET: Imamo tramvaje iz muzeja

Kao završni udar, javio se Luka Matošić iz ZET-a. Priznao je ono što svi znamo: “Naš javni prijevoz su stare rage.” Nije kupljen novi tramvaj ili autobus 20 godina, a nedostaje i vozača – svaki mjesec ih je 500 na bolovanju od ukupno 1.800 zaposlenih.

No, Matošić najavljuje promjene: 120 novih autobusa, 40 tramvaja u proizvodnji i gradnja električnih remiza. Sve to, nada se, donijet će svježi zrak u zakrčeni grad.

– Kad vi iz urbanizma i prometa sredite prometnice, Zagrepčani će se voziti kao Danci. Do tada ćemo krpati rupe – zaključio je cinično.

Ideje postoje, volja (još) ne

Zagreb ne pati od manjka prijedloga, već od kroničnog izostanka provedbe. Svi panelisti, pa i publika, složili su se u jednom: bez ozbiljne suradnje između Grada i države, i bez hrabre političke volje, prometne gužve ostat će svakodnevica.

A dok čekamo pametna rješenja, vožnja kroz Zagreb i dalje ostaje – test živaca.