Tomašević seli Autobusni kolodvor; Arhitekt: Koji bi suvisli urbanist gurao kolodvor u centar grada, sve ovo vodi vrit
Pet mjeseci nakon što je iz Grada poručeno da promjena lokacije Autobusnog kolodvora nije u planu, gradonačelnik Tomislav Tomašević objavio je da će se AKZ preseliti prema Glavnom kolodvoru, uz izradu novog urbanističkog plana i dogovor s HŽ-om o prometnom rješenju cijelog čvora.
Kako je Grad preokrenuo vlastitu odluku
Još u srpnju zagrebačka je gradska uprava za Jutarnji list tvrdila da selidbe Autobusnog kolodvora neće biti. U odgovoru je izričito navedeno da se planovi za premještanje ne razmatraju te da će se provesti samo preporučeni radovi održavanja na zgradi postojećeg kolodvora. Takav stav potvrdili su i neslužbeni navodi iz HŽ Infrastrukture, čijim je predstavnicima na ljetnom sastanku rečeno da AKZ ostaje gdje jest, piše Jutarnji list.
Onda je stigla nova najava. Gradonačelnik Tomislav Tomašević iznio je plan prema kojem bi se novi Autobusni kolodvor gradio na prostoru Gredelja, na potezu između nove gradske knjižnice Paromlin i Strojarske ulice. Ranije predviđena lokacija u Paromlinskoj otpala je, jer privatni vlasnik Gradu nije želio prodati staru zgradu Zagrebačke banke.
Tunel, podizanje pruge i intermodalni čvor
U najavi stoji da bi se novi autobusni kolodvor spojio s Glavnim željezničkim kolodvorom podzemnim tunelom, kako bi se formiralo jedinstveno prometno središte. Takvo rješenje zahtijevalo bi podizanje postojeće pruge za oko šest metara u dužini od približno dva kilometra. O ovoj ideji govori se više godina, a nekoliko je idejnih studija već izrađeno, ali nikada primijenjeno.
Bez tog intermodalnog rješenja, preseljenje AKZ-a povlači pitanje funkcionalnosti. No unatoč višegodišnjem zagovaranju takvog koncepta, rješenja nisu usvojena, niti je projekt do danas dobio jasne rokove, piše Jutarnji list.
Struka nije uvjerena u opravdanost projekta
Arhitekt Otto Barić među najoštrijima je u kritikama nove gradske najave.
– Ide peta godina mandata. Ideje sve luđe i luđe. Koji suvisli urbanist ili prometaš bi gurao autobusni kolodvor u centar grada. Hellou?! Ma dajte prestanite spinati i konačno napravite plan, strategiju jer ovo nas sve vodi vrit! – poručio je Otto Barić.
Studija čvora Zagreb i pitanje povijesne lokacije
Istodobno je u tijeku izrada studije Prometno rješenje čvora Zagreb, vrijedne tri milijuna eura. Projekt financiraju država i Europska unija, a dosad je završena prva faza, koja se bavila povezivanjem Zračne luke i središta grada. Do kraja sljedeće godine trebala bi biti gotova druga faza, u kojoj se razrađuje nova teretna pruga, denivelacija trase i rješenje za novi željeznički kolodvor.
No postoji i povijesni aspekt današnje lokacije Autobusnog kolodvora, na koji podsjeća Direktno.hr. Nakon ulaska partizana u Zagreb u svibnju 1945., na tom je prostoru djelovao logor Kanal, u kojem je prema dostupnim podacima bilo zatočeno najmanje deset tisuća hrvatskih vojnika i civila. Logor je osnovala tadašnja OZN-a, a svjedočanstva govore o likvidacijama koje su se događale i na samoj lokaciji.
Budući da se sadašnji AKZ nalazi na prostoru nekadašnjeg logora, Ministarstvo hrvatskih branitelja nije moglo provoditi terenske izvide. Rušenje postojeće zgrade uklonilo bi tu prepreku, što znači da bi se istraživanja mogla pokrenuti. Slični su izvidi i ekshumacije do sada provedeni na desecima lokacija u Zagrebu i okolici, gdje su pronađene stotine žrtava.
