Kalinić i Mijić o vrtićkom slučaju

Što smiju, a što ne smiju odgojitelji? Slučaj iz Dubrave otvorio pitanje profesionalnih granica

Javne objave Mate Mijića i Vlatke Kalinić otvorile su raspravu o transparentnosti zapošljavanja, profesionalnim standardima i pravu roditelja da znaju tko radi s njihovom djecom u vrtiću u Dubravi
prednost će imati djeca iz ranjivih skupina Ilustracija

Slučaj odgojitelja iz jednog zagrebačkog vrtića, čija je pojava i ranije javna komunikacija izazvala nezapamćenu reakciju roditelja, prerastao je u otvoreni društveni sukob u koji su se uključili i komentator Mate Mijić i novinarka Vlatka Kalinić, svaki s potpuno različitim naglascima, ali s istom polazišnom točkom – povjerenje u sustav je ozbiljno narušeno.

Rasplamsana javna rasprava oko uloge odgojitelja

Slučaj iz vrtića u zagrebačkoj Dubravi, u kojem su roditelji zatražili premještaj novog odgojitelja nakon što su se na mrežama pojavile njegove fotografije i stari statusi, postao je tema široke javne rasprave. U nju su se uključili i politički komentator Mate Mijić i novinarka vjerskog portala Vjerujem.hr Vlatka Kalinić, čije su objave privukle velik interes i niz oštrih reakcija.

Mate Mijić izrazio je zabrinutost zbog, kako smatra, propadanja nekad samorazumljivog društvenog konsenzusa o tome što je u vrtiću primjereno.

– Vrtić je sigurno mjesto za djecu, u potpunosti prilagođeno njihovim potrebama te stupnju fizičkog, kognitivnog i emocionalnog razvoja – poručio je Mijić. Naglasio je kako vrtić nije mjesto na kojem će odgojitelji, bez obzira na uvjerenja, ponosno isticati svoj identitet, osobito seksualni, za koji smatra da ga mala djeca ne razumiju.

– Među nama žive ljudi, mnogi od njih na pozicijama moći, koji smatraju da razni seksualni devijanti, fetišisti, OnlyFans “kreatori” i sl. trebaju u potpunosti živjeti i demonstrirati svoju seksualnost među djecom u odgojno-obrazovnim ustanovama – upozorio je Mijić uz napomenu da, po njemu, apsolutno prvenstvo imaju prava i sigurnost djece.

Kalinić upozorava na “lov na vještice” i proziva vrtić za netransparentnost

Vlatka Kalinić otvorila je javnu objavu konstatacijom da dijeljenje slike, imena i prezimena odgojitelja predstavlja neprihvatljiv pritisak.

– Jav­no objavljivati sliku, ime i prezime drag-queen tetka iz vrtića u Dubravi je ispod svake razine – napisala je Kalinić, istaknuvši kako razumije početni šok roditelja, ali ne i stvaranje mete od zaposlenika. Ocijenila je da je ključni propust na strani vrtića, koji roditeljima nije predstavio novog odgojitelja i nije odgovorio na izravna pitanja.

– Roditelji imaju apsolutno pravo znati tko radi s njihovom djecom. Nemaju pravo ljude koji im se ne sviđaju spaljivati na internetskim lomačama – upozorila je.

Posebnu je pozornost privukla njezina tvrdnja da su roditelji iz poruka i komunikacije s ravnateljicom dobili proturječne informacije o statusu zaposlenja, uključujući navod da je odgojitelj zaposlen na 60 dana kao ispomoć za dijete s teškoćama, iako roditelji tvrde da takvog djeteta u skupini nema. Kalinić je navela i podatak roditelja da je u skupini toga dana bilo samo osmero djece od njih osamnaest jer ostali ne žele ostavljati djecu s odgojiteljem kojem zamjeraju javni drag-queen alterego.

Otvoreni sukob vrijednosti i zahtjev za pristankom

U svojim objavama Kalinić se posebno zaustavila na pitanju komunikacije s djecom.

– Kad dijete pita muškog odgojitelja zašto nosi ružičaste papuče, primjeren odgovor je “zato što su udobne i volim tu boju”. Nije primjeren odgovor “zato što volim nositi žensku odjeću” – navela je, tvrdeći da takav odgovor uvodi dijete u područja identiteta koja ne razumije. Upozorila je kako se iz dostupnih objava i izjava može zaključiti da se privatni identitet prelijeva u komunikaciju pred djecom, što smatra profesionalno neprimjerenim.

Naglasila je da i roditelji i odgojitelj imaju pravo na svoje vrijednosti, ali da suradnja ne može postojati bez pristanka.

– Iz takvih pozicija ne može izrasti suradnja s minimumom uzajamnog poštovanja nužnog za rad s djecom. Ako ga nema, premještat će se ili djeca ili odgojitelj – napisala je.

Uloga grada i politički teret slučaja

Kalinić je upozorila i na političke posljedice za gradsku vlast, koja se sada suočava s pritiskom roditelja, nedostatkom mjesta u vrtićima i očekivanjem da ponudi rješenje bez dodatnog produbljivanja sukoba. Istaknula je kako bi premještanjem odgojitelja gradska vlast, iz njihove perspektive, priznala poraz pred onima koje smatra ideološkim protivnicima, dok bi zadržavanje odgojitelja moglo dovesti do egzodusa djece iz skupine.

– Ne bih im bila u koži, a najmanje bih bila u koži raspetog queer mučenika kojeg ste upravo stvorili – zaključila je u jednoj od objava.

U posljednjem nastavku osvrnula se i na pitanje profesionalnih standarda, postavljajući retoričko pitanje bi li bilo u redu da hetero odgojiteljica dolazi na posao u odjeći i s temama koje seksualiziraju radni prostor.

– “Volim nositi žensku odjeću” je ta razina – tvrdi Kalinić, smatrajući da i hetero domina i drag odgojitelj imaju pravo na rad, ali i dužnost svoj kink ostaviti doma.

Društvene mreže
gradske vlasti
identitet
Mate Mijić
odgoj i obrazovanje
profesionalni standardi
roditelji
VLATKA KALINIĆ
zagrebački vrtić Dubrava