Što se događa u vašem domu nakon čišćenja? U zraku se za nekoliko minuta stvara nešto što ne možete vidjeti
PEXELS Miris svježeg limuna ili bora mnogima je znak da je dom upravo temeljito očišćen. No, istraživanja pokazuju da ugodan miris nakon čišćenja ne znači nužno i čišći zrak. Naprotiv, mirisni sastojci iz sredstava za čišćenje mogu u zatvorenom prostoru pokrenuti kemijske reakcije tijekom kojih nastaju golemi brojevi ultrafinih čestica, dovoljno malih da prodru duboko u dišni sustav.
Na to već nekoliko godina upozorava istraživački tim sa Sveučilišta Purdue, a najnoviji rezultati predstavljeni su u kolovozu 2026. na skupu Američkog kemijskog društva. Istraživači predvođeni Brandom Boorom proučavali su što se događa u zraku tijekom uobičajenih aktivnosti poput brisanja podova, prskanja radnih površina i čišćenja različitim mirisnim proizvodima.
Što se događa kada čistimo mirisnim sredstvima?
Problem nisu samo kemikalije koje se izravno oslobađaju iz proizvoda. Dio mirisnih sastojaka pripada skupini hlapljivih organskih spojeva poznatih kao terpeni. Među njima su limonen, koji se povezuje s mirisom citrusa, te pineni, karakteristični za miris bora. Slični spojevi postoje i u prirodi, no u zatvorenom prostoru tijekom čišćenja njihove koncentracije mogu naglo porasti.
Kada takvi spojevi dođu u kontakt s ozonom u unutarnjem zraku, počinju kemijske reakcije koje stvaraju nove čestice. Upravo je taj proces bio predmet detaljnog istraživanja Purdueova tima.
U eksperimentu objavljenom 2022. godine istraživači su čistili pod u kontroliranoj, mehanički ventiliranoj prostoriji i istodobno pratili kemijski sastav zraka te nastanak aerosola. Pokazalo se da se sekundarni zagađivači počinju stvarati već nekoliko minuta nakon nanošenja sredstva za čišćenje. Koncentracije monoterpena tijekom čišćenja bile su oko sto puta veće od onih u vanjskom zraku, a nastale su i vrlo sitne čestice manje od 10 nanometara.
Novija istraživanja proširila su te spoznaje. U pokusima provedenima u maloj modelnoj kući na Purdueovu kampusu istraživači su koristili konvencionalna mirisna sredstva, ali i proizvode na bazi biljnih i eteričnih ulja. Brisanje podova, prskanje površina i slične aktivnosti proizveli su milijarde, a ovisno o proizvodu i bilijune čestica. Većina ih je bila veličine između jednog i 30 nanometara.
Kućni uređaji ih ne registriraju
Jedan od razloga zbog kojih ovaj oblik onečišćenja lako prolazi nezapaženo jest njihova veličina. Riječ je o ultrafinim česticama koje su mnogo manje od čestica koje povezujemo s prašinom ili dimom.
Istraživači navode da ih mnogi kućni uređaji za praćenje kvalitete zraka uopće ne mogu registrirati. Istodobno, zbog njihove male veličine mogu prodrijeti duboko u dišni sustav. Modeli izloženosti koje su koristili istraživači pokazali su da količina čestica koja se može taložiti u dišnom sustavu tijekom čišćenja može biti usporediva ili čak veća od izloženosti aerosolima povezanim s prometom.
To ipak ne znači da je nekoliko minuta čišćenja mirisnim sredstvom jednako štetno kao dugotrajno udisanje prometnog onečišćenja. Riječ je o usporedbi izračunate respiratorne doze, a sastav čestica nije isti. I sami istraživači naglašavaju da se radi o različitim vrstama onečišćenja.
Brzina onečišćenja
Posebno je zanimljivo koliko brzo nastaje ovo onečišćenje. Prema novim rezultatima, stvaranje i rast čestica odvijaju se u svega nekoliko minuta. Drugim riječima, nije riječ o tome da se zagađenje postupno nakuplja satima nakon čišćenja. Velik dio procesa događa se praktički tijekom same aktivnosti.
Istraživači pritom ne tvrde da treba prestati čistiti. Naprotiv, čišćenje uklanja bakterije i viruse s površina, ali istodobno može promijeniti kemijski sastav zraka u prostoriji. Cilj istraživanja je pokazati da miris nije pouzdan pokazatelj kvalitete zraka.
Ni eterična ulja nisu iznimka
Zanimljiv je i podatak da istraživači nisu proučavali samo klasična sintetička mirisna sredstva. U najnovijim pokusima koristili su i proizvode koji sadržavaju biljne sastojke i eterična ulja. I oni mogu sadržavati terpene poput limonena, pinena, timola i linaloola, koji mogu sudjelovati u reakcijama s ozonom.
Zato oznaka poput „prirodno” sama po sebi ne znači da proizvod nema utjecaj na kvalitetu zraka. Sličan problem ranije je proučavan i u istraživanju objavljenom u časopisu Atmospheric Environment, koje je pokazalo da sredstva za čišćenje na bazi eteričnih ulja mogu značajno povećati koncentracije terpenskih spojeva u zatvorenim prostorima.
Poseban problem može biti ozon
Istraživači su proučavali i situaciju u kojoj se mirisna sredstva koriste istodobno s uređajima koji stvaraju ozon. U novijim pokusima posebno su promatrali germicidne far-UV-C lampe. One mogu stvarati ozon, a kombinacija povećane koncentracije ozona i mirisnih spojeva dovela je do još intenzivnijeg stvaranja čestica u modelnoj kući.
Zbog toga istraživači savjetuju da se mirisna sredstva ne koriste istodobno s uređajima koji stvaraju ozon.
Kako smanjiti izloženost?
Ne morate zbog ovih rezultata prestati čistiti stan. Istraživači kao jednostavne mjere navode odabir proizvoda s malo mirisa ili potpuno bez mirisa, izbjegavanje korištenja više mirisnih proizvoda tijekom istog čišćenja te dobro provjetravanje prostorije, primjerice otvaranjem prozora ili uključivanjem ventilatora.
To je osobito važno za ljude koji često čiste ili profesionalno rade s takvim proizvodima, jer kod njih izloženost može biti učestalija. Purdueov tim još je u ranijem istraživanju upozorio upravo na potencijalno veći rizik za osobe koje svakodnevno rade s proizvodima za čišćenje, prenosi Jutarnji list.
