Spavate s uključenim svjetlom ili televizorom? To može imati ozbiljne posljedice za vaše srce i krvne žile
Zaspite li uz upaljen televizor ili koristite noćno svjetlo? Znanstvenici upozoravaju da izloženost svjetlu tijekom noći može povećati rizik od srčanih bolesti.
Studija australskog Instituta za zdravstvena i medicinska istraživanja Flinders pokazala je da što je svjetlo jače, to je veći rizik od pet kardiovaskularnih bolesti – uključujući koronarnu bolest srca, srčani udar, zatajenje srca, atrijsku fibrilaciju i moždani udar, prenosi N1.
– Svjetlo noću narušava cirkadijalni ritam, što je poznat čimbenik rizika za negativne kardiovaskularne ishode, stoji u radu objavljenom na medRxiv platformi.
Što su cirkadijalni ritmovi?
To je unutarnji tjelesni sat koji regulira san, krvni tlak, rad srca i druge biološke funkcije. Čak i kratkotrajni poremećaji mogu povećati upalu, broj otkucaja srca i krvni tlak. U istraživanju je analizirano 88 905 sudionika koji nisu imali dijagnozu srčane bolesti. Koristili su podatke s narukvica koje su bilježile izloženost svjetlu kroz gotovo 10 godina te ih usporedili s medicinskim zapisima.
Osobe koje su noću bile više izložene svjetlu imale su 23–32 % veći rizik od koronarne bolesti, 45–56 % veći rizik od srčanog udara, 28–30 % veći rizik od moždanog udara, 45–56 % veći rizik od zatajenja srca te 28–32 % veći rizik od atrijske fibrilacije.
Rizik je bio veći kod muškaraca i starijih osoba, ali su žene pokazale izraženiji odnos svjetla i rizika za zatajenje srca i koronarnu bolest. Također, i mlađi sudionici imali su povećan rizik od fibrilacije i zatajenja srca.
Još tri navike koje povećavaju rizik:
Nedovoljno sna
Spavanje manje od 5 sati povezano je s bolestima perifernih arterija. Preporuka je spavati 7 do 9 sati svake noći.
Neredovit raspored spavanja
Istraživanja pokazuju da osobe koje nemaju ustaljeno vrijeme spavanja i buđenja imaju veći rizik od moždanog udara i srčanog udara – bez obzira na ukupno trajanje sna.
Dnevno drijemanje
Redovito popodnevno spavanje povezano je s višim krvnim tlakom, a time i s povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara. Osobe koje “obično” drijemaju imale su 12 % veći rizik od povišenog tlaka i 24 % veći rizik od moždanog udara.
