Snižavanje poreznih stopa: Zagrepčani na dobitku, gradski proračun na gubitku

Ministar financija Marko Primorac predložio je i izmjene najviših stopa poreza, odnosno njihovo smanjenje. Smanjuje se gornja granica više i niže stope poreza na dohodak, ovisno o veličini mjesta prebivališta – Zagreb plaća najviše. Također, povećava se neoporezivi dio dohotka, takozvani osobni odbitak, s 560 na 600 eura. Obje izmjene trebale bi rezultirati većim plaćama zaposlenih.

To će se u prvom redu odnositi na Zagrepčane te neke druge, manje gradove, poput Siska i Rijeke te nekolicine drugih. Svi ostali imaju već stope ispod novog maksimuma.

Kada je lani ukinut prirez, gradovi i općine su mogli odrediti dvije stope poreza, ovisno o svojoj veličini. Onu za niže i onu za više plaće. Zagreb je imao najviši dopušteni limit i odredio je te stope u iznosu 23,6 posto za iznos do 4200 eura i 35,4 posto za iznos iznad 4200 eura. Po novom, maksimalni iznos poreza za niže plaće će biti 22 posto, a za one više 33 posto, pa je jasno da se ova izmjena praktički donosi prvenstveno zbog Zagreba. No, potrebno je i napomenuti, za razliku od primjerice Rijeke ili Siska, koji dio prihoda od poreza na dohodak dijele svaki sa svojom županijom, Grad Zagreb to ne radi jer ima status županije, pa sav porez na dohodak zadržava u svojoj blagajni.

Tomašević se žali

Tomašević ističe da je činjenica da je Zagreb po zakonu oduvijek imao najveću stopu prireza odnos poreza na dohodak.

– Zašto? Zato što imamo najveći broj proračunskih korisnika koji se financiraju iz gradskog proračuna. Cijela država ima oko 500 proračunskih korisnika, a samo Zagreb ih ima 340, objašnjava.

Naglasio je da porez na dohodak plaća samo polovica građana Zagreba čija je plaća iznad medijalne plaće. Zbog povećanih poreznih prihoda zadržali smo sve cijene komunalnih usluga, i to unatoč inflaciji.

– Čak i prije godinu dana porezno opterećenje u Zagrebu je manje nego za vrijeme prethodne gradske vlasti. Zašto? Zato što je povećan osobni odbitak, koji će se isto sad ponovno povećati na 600 eura što će svima koji plaćaju porez na dohodak povećati plaće. No zato će grad imati manje prihode, istaknuo je Tomašević.

Obećao je da cijene komunalnih usluga neće rasti te da će gradski proračun za iduću godinu biti otprilike na istoj razini kao ovogodišnji.

Zbog stopa poreza Tomašević ratovao s oporbom

Mislav Herman, potpredsjednik Gradske skupštine često je Tomaševiću predbacivao da su jedino Zagrepčani ostali zakinuti za povećanja plaća nastala ukidanjem prireza.

-Politika upravljanja proračunom Grada Zagreba kojom se povećava porezna presija ne samo građanima, nego i našim obrtnicima i ugostiteljima destimulira bilo kakvu potrošnju, ne potiče poduzetništvo nego dapače tjera poduzetništvo izvan Zagreba-govorio je Herman.

– Ako te netko drugi, odnosno Vlada, mora prisiljavati da spustiš porez i u donjem i u gornjem dohodovnom cenzusu, to je uistinu sramota, jer Grad Zagreb ima jedini u Hrvatskoj maksimalno dozvoljene stope poreza na dohodak, 23,6 odnosno 35,4. I sada će se prisilom to spustiti na 23 posto, naglasio je Herman.

Slično su razmišljali i ostali skupštinski zastupnici.

– Umjesto da se porezno rastereti građane, zapravo planira se svojevrstan novi udar, kazala je Dina Vasić, nezavisna zastupnica u Gradskoj skupštini pri uvođenju novih stopa.

Ivica Lovrić naglašavao je tada kako su prihodi od poreza na dohodak porasli za dvije milijarde kuna na godišnjoj razini zbog rasta plaća, a povećanje poreza na dohodak obuhvatilo bi puno širi broj građana od onih koji su plaćali prirez.

– Zagreb nema problem s novcem, nego s gradonačelnikom koji ga neracionalno troši, izjavio je tada Lovrić.

Nije problem samo rastrošnost nego i propuštene prilike

Međutim, nije problem samo rastrošnost gradonačelnika. Veći su problem propuštene prilike koje će se kad tad morati namiriti iz gradskog proračuna, odnosno od najvećeg poreza na dohodak u Hrvatskoj. Podsjetimo, da je ova gradska vlast propustila uzeti 320 milijuna eura EU fondova za obnovu i vodovodne mreže, 18 milijuna za izgradnju bazena u Španskom, a tu je zavrzlama s jednostranim raskidom ugovora s pročistačem koji bi Zagrepčane mogao koštati nevjerojatnih 400 milijuna eura.

A onda tu ulazi i naravno Plinara Zagreb Opskrba koja je izgubila pola korisnika i čiji bi gubici, a govori se o nevjerojatnih 200 milijuna eura, mogli ozbiljno opteretiti gradsku blagajnu.

Kad se sve to uzme u obzir, jasno je da je Tomaševiću novac nasušno potreban, pa upravo i zato ne odustaje od najvećih stopa poreza na dohodak iako snižavanje pokušava pripisati više sebi nego poreznoj reformi Vlade.