Škole i bolnice najskuplje grije Međimurje plin
Tvrtka iz Čakovca ne želi raskinuti ugovore s javnim ustanovama kako bi one mogle prijeći HEP-u koji im jamči plin po cijeni od 41 euro po megavatsatu, piše Večernji list.
Tržišni opskrbljivači dali su, gotovo bez pogovora, kućanstvima da se “izvuku” iz svojih ugovora i odu k javnim opskrbljivačima, a ovi potonji isto su napravili s javnim ustanovama. Deset njih, doduše, jedanaesti ne. Taj jedan je Međimurje plin, djelomice u obvezi javne usluge, ali primarno tvrtka s uslugama na tržištu, što najbolje zna Grad Bjelovar, koji se za dio svojih ustanova tako plin, putem javne nabave, obvezao nabaviti od njih.
– Imali smo danas sastanak na kojem su nam rekli da nisu dobili mogućnost za jeftiniji plin od Ministarstva gospodarstva, a oni su ga kupovali kad je bio skuplji pa, budu li ga sad prodavali po jeftinijoj cijeni, otići će u stečaj, kazao je jučer gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak. Kako objašnjava, spomenuta tvrtka naplaćuje plin za dvije bjelovarske škole 250 eura, za još dvije 130-140 eura po megavatsatu, a budući da bi HEP-ova cijena bila znatno niža, Grad, naravno, želi raskid ugovora.
– Jedna od opcija nama je prelazak na online nastavu pa oni svoj plin svakako neće prodati, kaže Hrebak pa dodaje da se nada da Bjelovar neće u cijeloj priči ostati “slijepo crijevo”, da se Međimurje plin “dogovori” o cijenama s, primjerice, Čakovcem.
Zašto s njima? Jer Međimurje plin u vlasništvu je upravo jedinica lokalne samouprave, a najveći udio u tvrtki ima Čakovec, nešto više od 20 posto.
Zvali smo, zato, i Grad Čakovec, u kojem su nam rekli kako oni nisu većinski vlasnik i nemaju nikakav utjecaj na urgiranje za raskid ugovora. A može li štogod Međimurska županija? Ne baš, kaže nam međimurski župan Matija Posavec, jer sama tvrtka u vlasništvu je Čakovca, Preloga, Murskog Središća te njihovih općina, ne i Županije.
A upravo taj dio nije posve jasan Ministarstvu gospodarstva, u kojem kažu da razumiju želju za profitom, ali ako je nešto u vlasništvu lokalne samouprave, valjda bi se trebalo misliti i na opći društveni interes, piše novinarka Večernjeg lista Mateja Šobak.
