Saborska oporba jednoglasno podržala vladine mjere vezane za ukrajinsku krizu

Oporbeni zastupnici izrazili su zadovoljstvo premijerovim pristankom da o toj krizi u srijedu izvijesti Hrvatski sabor

Patrik Macek/PIXSELL

Saborska oporba, koja se danas sastala s premijerom Andrejom Plenkovićem, podržala je vladine mjere u svezi ukrajinske krize te izrazila zadovoljstvo premijerovim pristankom da o toj krizi u srijedu izvijesti Hrvatski sabor, a time i javnost.

– Javnost treba znati kakvo je realno stanje i kako iz toga idemo van, cijenim da ovo neće biti ni brzo niti bezbolno, ali se za to trebamo pripremiti, kazala je Anka Mrak Taritaš (Glas).

Prihvatiti i integrirati ukrajinske izbjeglice

Oporba podržava slanje humanitarne i vojne pomoći Ukrajini, prihvat izbjeglica i njihovu integraciju u društvo.

– Posebno djecu u školski sustav, a odrasle u tržište rada, kaže Marijan Pavliček (HS) koji ističe da ukrajinske izbjeglice ne smiju biti izolirani, stavljeni u centre bez kontakta s domaćim stanovništvom.

Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) kaže da se zalažu i za uspostavu humanitarnih koridora koji bi omogućili civilima da napuste gradove zahvaćene ratnim sukobima, da svi izbjegli iz Ukrajine odmah u Hrvatskoj dobiju radne dozvole i da se obave pripreme za uključivanje djece u obrazovni sustav, kao i mladih na fakultete.

Predlaže i da Vlada iskoristi sredstva iz Fonda namijenjenog izbjeglicama za uređenje državnih i gradskih stanova koji bi poslužili za dugoročniji smještaj svih koji ostaju na području Hrvatske, a ne da se ta sredstva koriste kako bi se privatno plaćao najam.

Dio oporbe upozorava da Hrvatska ima vrlo nestabilno okruženje i poručuje da Hrvatska vojska mora biti u stanju pripravnosti.

Srbija je svoju vojsku stavila u stanje pripravnosti, znamo da je Srbija, kao i Republika srpska od interesa Ruske Federacije, vrlo je bitno zauzeti stav da se kriza ne bi prelila na nama susjedne države jer onda svi možemo biti u problemima, kaže Pavliček.

Beljak: Pozvati mlade da ne idu u avanturu u Ukrajinu

I Krešo Beljak (HSS) upozorava da u našem susjedstvu postoje države koje se nisu nedvosmisleno odredile prema karakteru rata u Ukrajini, nisu izrekle da je to agresija Rusije.

– To je potencijalno veliki problem za nas, postavio sam to pitanje premijeru i potpredsjedniku Tomi Medvedu, kaže Beljak, koji podsjeća da su na hrvatskoj granici Republika Srpska, Srbija, ali i Crna Gora koja je članica NATO-a, ali je vrlo podijeljena i u ovom trenutku politički nestabilna. Dakle, idealna podloga za neki budući sukob, odnosno za širenje ovoga koji traje, upozorava Beljak.

Pozvao je da se pokuša utjecati na mlade ljude koji “s najboljim namjerama”, kreću u Ukrajinu kao dobrovoljci bez da poznaju tu zemlju, a vjerojatno nemaju ni osnovnu vojnu obuku.

– Mislim da je to totalni avanturizam i da bi trebali upozoriti da su izjave, poput one generala Čermaka, kako bi, da je mlađi, odmah uzeo oružje i išao braniti Ukrajinu, vrlo neodgovorne prema mladićima koji odlaze u nepoznato, kaže Beljak.

Njima bi na sve moguće načine trebalo reći da je to suludo, tim više što se, ne daj Bože, slična situacija može dogoditi kod nas, pa će biti potrebni u Hrvatskoj, kazao je.

Predsjednik Mosta Božo Petrov ustvrdio je da Srbija neće moći dugo “sjediti na dvije stolice” pozvavši ju da stane na “ispravnu stranu povijesti, morala i društva, a to je ukrajinski narod”.

Peđa Grbin (SDP) izvijestio je da se na sastanku razgovaralo i o ekonomskim posljedicama koje kriza već sada izaziva u Hrvatskoj, o situaciji sa Sberbankom i novom energetskom udaru.

Vlada treba odmah pripremiti paket za smanjenje posljedica krize

Očekujemo da Vlada već sada počne s pripremama paketa mjera koje će osigurati smanjenje posljedica koje će ova situacija izazvati za ekonomsko stanje u Hrvatskoj, kako za građane, tako i za gospodarstvo, apelirao je Grbin.

Benčić upozorava i na moguće poremećaje u uvozu prehrambenih proizvoda iz Ukrajine, Rusije, ali i povezane Poljske te apelira da se već sada počne razmišljati o investicijama u poljoprivredni sektor za iduću godinu.

Također, dio sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti trebalo bi po hitnoj proceduri prenamijeniti i implementirati u osiguranje prehrambene i energetske sigurnosti svih država članica.

Petrov je otkrio i kako je premijeru Andreju Plenkoviću kazao da u ovako kriznim vremenima u Vladi ne mogu sjediti ljudi koji su na bilo koji način inkriminirani.

– Ovo bi njima trebao biti poziv za rekonstrukciju Vlade, a ne alibi da se od toga suzdrže, jer u pitanju je nacionalna sigurnost, ustvrdio je Petrov.