Renato Petek: Zagrebački biootpad smrdi, a smrdio je i posao njegova zbrinjavanja
Nezavisni zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Renato Petek ustvrdio je da zagrebački biootpad smrdi zbog nezakonitog zbrinjavanja na odlagalištu Jakuševec, a smrdio je i posao njegova zbrinjavanja izvan Zagreba.
– Sve su to znali i više su puta bili upozoreni Ana Stojić Deban, dosadašnja predsjednica Uprave Zagrebačkog holdinga, bivša pročelnica Mirka Jozić, voditelj Čistoće Jure Leko te Vesna Peko, direktorica službe za nabavu Zagrebačkog holdinga, ističe Petek u priopćenju.
Kaže kako mu je drago što sada i USKOK pokazuje interes da se istraži posao sa zbrinjavanjem biootpada na koji on kontinuirano ukazuje od veljače 2019., kada su u Zagrebu podijeljene prve smeđe kante za biootpad.
– Sa zanimanjem pratim hoće li se uspjeti dokazati opravdana sumnja da su izvršene radnje koje su omogućile stjecanje protupravne koristi izvlačenjem desetaka milijuna kuna iz blagajne Zagrebačkog holdinga, kao i ugroze stanovništva i zagađenje prirode zbog višestrukih kršenja zakona u gospodarenju otpadom, kao i onoga o javnoj nabavi, poručio je Petek.
Problem je ugovor o preuzimanju i obradi biootpada izvan Zagreba, za što su prema pisanju nekih medija policijski službenici preuzeli dokumentaciju, što se odvijalo u bioplinskim postrojenjima u okolici Križevaca, odnosno Donjeg Miholjca.
U tim bioplinarama mjesecima su provođeni različiti nadzori Državnog inspektorata, koji su dokazali brojne nepravilnosti u radu. Državni inspektorat je bioplinari Orehovec u vlasništvu Olega Maksimova zabranio zbrinjavanje zagrebačkog biootpada zbog nedostatka dozvole za gospodarenje otpadom R12.
Odljev novca iz Holdinga prema privatnicima
– Tada Zagrebački holding odobrava uvođenje podizvođača, tvrtku EDM Energija istog ruskog vlasnika, koji prema aneksu smije zbrinuti maksimalnih 30 posto ugovorenih količina otpada. Tako se zagrebački biootpad počeo odvoziti u njihova bioplinska postrojenja u Donji Miholjac i Viljevo, kaže Petek.
Pita se gdje je završio ostatak otpada jer podaci iz Holdinga govore da je od prosinca 2020. do lipnja 2021. Čistoća prikupila 11.764 tone biootpada, dok je od toga Zrinjevac preuzeo tek oko 2800 tona.
– Uvjeren sam, a dokumentacija će to i dokazati, da je dio završio kod privatnika, a dio na odlagalištu Jakuševec Prudinec. Radi se o odljevu novca iz Holdinga prema privatnicama koji su preuzimali otpad iako nisu nisu imali dozvole za to, rekao je.
Petek je uvjeren da će ljudi iz upravljačkih struktura Čistoće, Holdinga i njegove javne nabave, te nadležnog Ureda za gospodarstvo, koji su obavljali poslove oko biootpada odgovarati za propuste i nezakonit rad.
Od nove Gradske uprave i Uprave Zagrebačkog holdinga očekuje da hitno riješi pitanje smrada od biootpada koji ugrožava kvalitetu zraka i života više od 100.000 građana, a dugoročno će morati rješavati pitanja sortirnica, kompostane u Novskoj te opcije zaključavanja spremnika ili uvođenja kartica kako bi se kontrolirali korisnici.
