Rekli su da će umrijeti, on im je dokazao suprotno: Šokantan podvig kojim je legendarni majstor zapanjio svijet
U ljeto 1926. godine, svijet je svjedočio zapanjujućem pothvatu koji je pomaknuo granice ljudske izdržljivosti i samokontrole. Jedan od najpoznatijih izvođača svog vremena zaronio je u izazov koji nije bio samo predstava za publiku, već i pokušaj da se testira snaga ljudskog duha u ekstremnim uvjetima.
Duboko pod vodom, zatvoren u teški metalni lijes bez pristupa svježem zraku, legendarni mađioničar Harry Houdini proveo je nevjerojatnih 91 minutu, ostavljajući publiku i stručnjake u nevjerici. Ovaj čin nije ostao zabilježen samo kao senzacionalna točka, već i kao eksperiment s potencijalnim praktičnim implikacijama za situacije spašavanja u stvarnom životu.
Harry Houdini, pravim imenom Erich Weisz, porijeklom mađarski Židov, 6. kolovoza 1926. godine izveo je svoj najpoznatiji podvig – proveo je čak 91 minutu zarobljen pod vodom. Time je nadmašio egipatskog fakira Rahman Beya, koji je u srpnju iste godine proveo točno sat vremena u željeznom kontejneru u bazenu hotela Dalton u New Yorku.
Najvažnije je ne paničariti
Houdini se zatvorio u 320 kilograma težak željezni lijes i obavio vlastiti pokop u bazenu hotela Shelton u New Yorku. Zračno nepropustan lijes spušten je u vodu, a Houdini je svakih nekoliko minuta pritisnuo gumb kojim je obavijestio svoje pomoćnike da je sve u redu (putem telefonske žice).
Kasnije je opisao kako mu je u lijesu bilo strašno vruće, da su mu se počela priviđati žuta svjetla, te da se čitavo se vrijeme morao boriti da ostane budan. Houdini je izašao nakon 91 minutu, blijed poput mrtvaca. Tvrdio je da se nije koristio nikakvim trikovima, već isključivo kontroliranim disanjem. Naime, u lijesu je moglo biti zraka za najviše pet minuta normalnog disanja, piše Povijest.hr.
Houdinijev nastup nije bio namijenjen isključivo kao senzacija, već je imao i praktičnu svrhu. Tvrdio je da njegov podvig može služiti kao primjer rudarima koji ostanu zarobljeni u rudarskim oknima s vrlo ograničenom količinom kisika. – Najvažnije je ne paničariti, ne disati duboko, te ne činiti nepotrebne pokrete, rekao je poslije novinarima. Svoje prijedloge je proslijedio američkom Uredu za rudarstvo.
Manje je poznato da je Houdini ponovio svoj podvig 28. rujna 1926. u Worchesteru, Massachussets, no tada je izdržao samo 71 minutu. Taj podvodni pokop bio je Houdinijev posljednji veliki nastup. Umro je već 31. listopada iste godine od prsnuća slijepog crijeva nakon zadobivenog udarca u trbuh. Postoje mnoge kontroverze oko njegove smrti, čak i sumnje da se radilo o naručenom ubojstvu.
