Prije 175 godina hrvatski je proglašen službenim jezikom
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković podsjetio je da je prije 175 godina, 18. listopada 1847. podnesen prijedlog da se hrvatski jezik proglasi službenim, a da je pet dana kasnije, 23. listopada taj prijedlog izglasovan u Saboru.
– Naši časni prethodnici upravo na inicijativu Ivana Kukuljevića Sakcinskog izglasali su zaključak da se hrvatski jezik proglasi službenim, kazao je Jandroković, prisjetivši se svih zastupnika koji su te davne 1847, učinili “najveći iskorak” da se u Hrvatskoj govori hrvatskim kao službenim jezikom.
U Saboru, kojim je dominirao latinski, na hrvatskom se prvi put obratio barun Vinko Knežević, 19. siječnja 1809., a pored njega, to je učinio i Juraj pl. Rukavina Vidovgradski, 1832. Osobita zasluga pripada i Ljudevitu Gaju, no ipak, u povijesnim knjigama posebno mjesto pripada mladom plemiću Kukuljeviću Sakcinskom, rekao je.
Upravo taj njegov govor bio je presudan da je 18. listopada 1847. podnesen prijedlog da se hrvatski jezik proglasi službenim, a već spomenutog 23. listopada taj prijedlog izglasan je u Saboru i unesen u zapisnik kao saborski zaključak. Taj je zaključak Sabor potvrdio u lipnju i srpnju 1848. kada je Josip Jelačić ustoličen za hrvatskog bana, rekao je Jandroković.
Članovi saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu položili su vijenac ispred biste Kukuljevića Sakcinskog na ulazu u sabornicu. Učinili su to na inicijativu Andre Krstulovića Opare koji je voditelj radne skupine osnovane u povodu obilježavanja 175. obljetnice od uvođenja hrvatskog jezika kao službenog u javnu uporabu.
Urša Raukar Gamulin (ZLB), praunuka Kukuljevića Sakcinskog, u ime obitelji zahvalila je predsjedniku Sabora i Odboru što su obilježili važnu obljetnicu, ali i izrazila žaljenje što u tome nije mogla sudjelovati.
